Ole siama ole Epstein-Barr o se siama ole tino ole ituaiga 4. Igoa i le Igilisi Igilisi Michael Epstein ma Yvonne Barre, na vavaeese muamua lenei ituaiga o siama mai mea o loʻo maua i lymphoma leaga, lea o loʻo matauina i nisi o Aferika.
E faʻafefea ona faʻasalalau le Epstein-Barr virus?
O le epstein-Barr virus o se tasi o faʻamaʻi viral sili ona taatele, aua e faigofie tele mo i latou ona aʻafia. E talitonu e tusa ma le 90% o tagata o loʻo tauaveina le siama, pe o loʻo i ai faʻamaʻi i totonu oo latou toto e molimau i le faʻamaʻi na faʻafeiloaʻi i le tamaitiiti.
O le tele lava o taimi, o siama e tupu i luga o le vaalele poʻo le auala ole aiga, e le masani ona maua - e ala i le faʻafefe toto poʻo le feusuaiga. O le tagata ua pisia o loʻo faʻamaloloina le siama ma e mafai ona avea o se puna o faʻamaʻi i totonu o le 18 masina talu ona faʻamaʻi. O faʻamaʻi pipisi i le taimi masani o se faʻapogai tumau o le faʻamaʻi.
Faailoga o le Epstein-Barr virus
I le tulaga o faʻamaʻi pipisi, e ono le o iai ni faailoilo o le Epstein-Barr virus (o le asymptomatic course) poʻo le faʻaalia o se faʻalavelave faʻafuaseʻi. O le tele o taimi, o le siama o le mafuaʻaga lea o le mononucleosis. Ole vaitaimi ole faʻalavelave ole maʻi ile 3 i le 8 vaiaso.
O faʻamaoniga i se foliga tele e tutusa ma soʻo se ARVI:
- faateleina le vevela;
- angina;
- ulu tiga;
- tiga i maso.
I faʻamaoniga faapitoa e iloagofie ai le faʻamaʻi mai le Epstein-Barr virus mai isi SARS, e mafai ona faʻamatalaina:
- se faʻaopoopoga i ni pona lymphoid;
- faʻateleina o le ate ma tafatafa;
- toilalo o le paʻu ma le virus o le herpes simplex;
- se faʻaopoopoga i le toto o lymphocytes ma monocytes.
I le tele o tulaga, e le manaomia e togafitiga faapitoa se togafitiga faʻapitoa, ma e togafitia i le auala lava lea e tasi o se faʻamaʻi masani.
O le tele lava o le faʻamaʻi faʻatasi ma le virus Epstein-Barr e aunoa ma ni aʻafiaga, o le maʻi e laveaʻi pe avea ma se faʻalavelave o le siama. E ui i lea, e ono mafai ona tupu le faʻamaʻi i totonu o se foliga masani faifaipea poʻo le masani. I se tulaga e le masani ai, e mafai ona faatoilalo le fatugalemu o le tino, o le atinaʻeina o le jade, le hepatitis.
O le a le leaga o Epstein-Barra virus?
O le mea moni o le toatele o tagata e tumau i le maʻi i le amataga o le matua e aunoa ma le iloaina, e ono tulai mai le fesili: o le Epstein-Barr virus e matautia tele ma o le a le mafuaʻaga o le fiafia i le vaega a fomaʻi.
O le mea moni e faapea e ui lava o le faʻamaʻi lava e mafai ona manatu e le matautia ma e leai ni aʻafiaga, ae o lenei siama e fesootaʻi ma le atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi matuia. E ui lava i le tele o tulaga o le tagata maʻi e laveaʻi, ae ui i lea, o se gasegase pisipisia e mafai ona tupu ai le atinaʻe:
- siama masani;
- maʻi vaivai gasegase ;
- Atinaʻeina o faʻamaʻi pipisi;
- Atinaʻeina o auala faʻaoga.
E afua mai i le mea moni o le atinaʻeina o nisi ituaiga o kanesa e fesootaʻi ma lenei siama, le amanaʻiaina o faʻamaʻi o le maʻi ma mafai ona lamatia.
Faʻamatalaga o le virus Epstein-Barr
O le mea masani, o le suʻesuʻega e manaʻomia i le atinaʻeina o foliga masani o le faʻamaʻi ma le taufaʻamataʻu o faʻafitauli, faʻapea foi ma le fuafuaina o le maʻitaga.
I suʻesuʻega e leai ni faʻamatalaga, lea e mafai ona faʻaalia ai Epstein-Barr ma isi faʻamaʻi vailaʻau, e aofia ai:
- Suʻega o le toto. O loʻo i ai sina leukocytosis, lymphomonocytosis ma mononuclears oona, i nisi tulaga - o le anemia hemopone, gasegase o le thrombocytopenia poo le thrombocytosis.
- Suesuega ole toto . O se faʻaopoopoga i le maualuga o siama, LDH ma isi enzymes ma proteins o le vaega laititi e faʻaalia.
Ina ia iloa le faʻamaoniga saʻo i le i ai o faʻamatalaga, o le a faʻamaonia ai se faʻamaoniga o le immunosorbent e fesoʻotai i le enzyme mo le virus Epstein-Barr.