Faʻafouina o agaga - toe faʻafouina i lotu eseese

O sui o le tele o vaega faalelotu e talitonu i le toe faafouina o agaga ma le toe faafouina pe a mavae le oti. O lenei faatuatua na soifua mai i luga o le faavae o molimau eseese o le toe faafouina o le mafaufau i le tino fou. E mafai ona faʻaaogaina le faʻavavega o timuga i le 50 taimi, ma olaga ua mavae e matua aʻafia ai le soifua lelei ma uiga lelei o le faia o mea na faia mulimuli ane.

Faʻaleleia o le agaga pe a mavae le oti

Amata e saili le tali i le fesili pe oi ai se toe faʻaleleia o agaga pe a mavae le oti, e mafai ona e iloa o saienitisi e taʻu mai ituaiga eseese e 3 o olaga ua mavae:

O le mea na tupu i le va o tagata suʻesuʻe o le a vaʻavaʻai i le vavalalata o mafaufauga mo sina vaitaimi, o le faʻaogaina o le mafaufau po o se faʻaaliga o le i ai o faʻafitauli tau mafaufau. Tagata e masani ona i ai lenei aafiaga, e fautuaina e siaki le galuega a le faiai. E mafai ona e fafaguina mafaufauga o tuaa anamua i taimi o le hypnosis, ae o nisi taimi o na manatua e oʻo mai io latou lagona - i le mea moni po o se miti. A oʻo mai le toe faʻafouina o le agaga e faʻafeiloaʻi mai le tasi tino i le isi, e mafai ona toe manatua mea na faia muamua i se setete, pe a maeʻa le mafaufau ma le faaletino.

Faʻafouina o Agaga i le Faʻa-Kerisiano

E le pei o talitonuga o aganuu Sasaʻe, o le toe faafouina i le faaKerisiano ua masani ona teena. O le le lelei o uiga faaalia i lenei mea na tupu i luga o le talitonuga e faapea o le avanoa o le faaliliuina o agaga e feteenaʻi ma talitonuga faavae o le Tusi Paia. Ae ui i lea, i totonu o le tusi autu a le Kerisiano o loo i ai le tele o faamatalaga faauigalua, ma e foliga mai, na aliali mai i le amataga o lotu i lalo o le faatosinaga a le talatuu o mafaufau anamua o ē talitonu i le toe faafouina.

O se isi vaaiga i le faaliliuina o agaga na amata ona faasalalauina i le faa-Kerisiano i le faaiuga o le 19 - amataga o seneturi 20. Ona oo mai lea o galuega tusitusi a Geddes MacGregor, Rudolf Stein ma isi tusitala o taumafai e faafesootai le toe faafouina ma le faaKerisiano. I le taimi nei, e mafai ona faʻatalanoa nisi o aganuu faʻaKerisiano e taliaina le aʻoaʻoga o le toe faʻafouina ma faʻateleina le talaʻi. O na ituaiga Kerisiano e aofia ai:

Faʻafouina o Agaga i talitonuga faa-Iutaia

O le manatu o le toe faafouina i le faa-Iutaia na aliali mai ina ua maea le tusiaina o le Talmud, tk. i totonu o lenei tusi e le o taʻua le mea matautia. O le talitonuga i le liua o agaga (gilgul) na muai vaaia i tagata ma iu ai ina faateleina ma lautele. O le manatu o le toe faʻafouina e faʻavae i luga o le talitonuga e tusa ai ma le maualuga o le fuafuaga, e le tatau i tagata ona mafatia i se sala. Mo lenei mafuaʻaga, o tamaiti oti ma maturo na amanaʻia o le faʻatusaina lea o tagata agasala e totogi mo olaga ua mavae.

O le lauiloa lauiloa o Kabbalah, o lo o faia e se aofaiga tele o sui o le pisinisi, o loo faapea mai e mafai e le agaga o le tagata ona aofia i se isi ituaiga olaga, mo se faataitaiga, o le faasalaga. O se vaaiga ese o le toe faafouina o le tino mafaufau e faavae i luga o le mea moni o le agaga e toe faafouina seia oo ina faataunuuina le misiona ua faatonuina. Ae i se tulaga lautele o lenei mea e seasea tupu.

Faʻafouina o agaga i totonu o Hindu

O le manatu o le liua o agaga (samsara) ua salalau solo i le faa-Hindu, ma i lenei tulaga faalelotu, o le toe faafouina ma le tulafono o le karma e sili ona fesootai malosi. O le fesuiaʻiina o le fananau mai ma le oti e afaina i karma, o le atoaga lea o gaoioiga a le tagata, ioe. e ulu atu le agaga i totonu o se tino e tatau ai. O le toe fanauina o lenei aʻoaʻoga e tupu seia oʻo ina le fiafia le agaga i fiafiaga faalelalolagi, pe a maeʻa ona sau le moksha - faʻaolataga. I le oʻo atu i lenei tulaga, e faʻatofuina le agaga i le filemu ma le toafilemu.

Toe faʻafouina i le lotu Puta

O le i ai o le agaga ma le toe faafouina i le lotu Buddhism ua teena. E le gata i lea, i totonu o lenei tapuaiga o loo i ai le manatu o Santana - malamalama, atoatoa "ou", feoai faataamilo i lalolagi o samsara, ma le tele o le lalolagi o le a fiafia e faalagolago i karma. O mea leaga i le lotu Buddhism o le valea, matapeʻapeʻa ma tuʻinanau, faʻateʻa ese, latou iloa le nirvana. Peitai e ui lava i le faafitia o le toe faafouina o le agaga, ae o Buddhists ua i ai se tulaga maoae e pei o le toe faafouina o le Dalai Lama. A maeʻa le maliu o le faitaulaga sili amata le sailiga mo se pepe faatoa fanau mai, o ai le faaauau pea o lana laina.

Toe faʻafouina i totonu o Islama

O manatu e uiga i le toe faafouina i totonu o Islameli i le tele o itu e talitutusa ma manatu o Kerisiano. E sau le agaga i le lalolagi i le taimi e tasi, ma pe a mavae le maliu, e pasi le tagata i tua o le pa puipui. Na o le Aso o le Faamasinoga o le a maua ai e agaga ni tino fou, o le a latou tali atu i luma o le Atua, ma na o le taimi lava latou te o ai i seoli po o parataiso . O le talitonuga i le liua o agaga mai i le au soo o isi taʻamiloga a le Atua e talitutusa lava ma talitonuga o le au Kabbalists, i. Latou te talitonu o taunuuga o le olaga agasala o le tino lea i totonu o le tino o le manu: "Soo se tasi e ita i le Atua ma aumaia i luga o Lona toasa, o le a liua e le Atua ia se puaa po o se manuki."

O i ai ea se suiga o agaga pe a mavae le oti?

Se suʻesuʻega ma le faaeteete o le fesili pe o loʻo i ai le toe faʻafouina, e le gata o failautusi, ae o loʻo iai foʻi saienitisi ma fomaʻi. O le psychiatrist Jan Stevenson i le afa lona lua o le 20 senituri na faia se galuega tulaga ese, o le iloiloina o le afe ma afe o mataupu o le toe faafouina o agaga, ma na oo ai i le faaiuga o loo i ai pea le toe faafouina. O mea na aoina e le au suʻesuʻe e maualuga lona taua, aua faamaonia le moni moni o le toe faafouina.

O le molimau sili ona mataʻutia na talitonu ai Dr. Stephenson o le i ai o sikisa ma taulelea ma se taleni e lei mafaufauina mo le tautala i se gagana le iloa lea na lagolagoina e sailiga o tala faasolopito. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le taimi o se sauniga o le hypnosis, na manatua e le tama i totonu o le mea na faia talu ai na osofaia o ia i se toʻi. I luga o le ulu o le tama mai le fanau mai o se afaina tutusa. Na maua e Stevenson le faʻamaoniga o se tagata na ola moni ma maliu mai se manua tuga. Ma o le 'ie mai le tino e tutusa lelei ma se faailoga i luga o le ulu o le tamaititi.

O fea e mafai ona siitia ai le agaga?

O i latou e talitonu i le toe faafouina e mafai ona i ai se fesili - pe a feaveaʻi agaga o tagata ua maliliu. O manatu o le au soo o lotu eseese eseese, o le tulafono lautele o le tasi - o le tigaina o le agaga i le tele o galuega e faaauau pea seia oo i se tulaga faapitoa o le atinae. O Plato na talitonu o tagata 'aiʻona ma tagata inu ua toe faʻafouina i totonu o asini, o tagata ulavale i luko ma anufe, usiusitai ma le tauaso - i vavae po o pi.

Faʻafouina o agaga pe a mavae le maliu - mea moni moni

O faamaoniga o le i ai o le toe faafouina e mafai ona maua i totonu o soo se atunuu i se tele o vaitaimi. E masani lava ona maua e saienitisi ma fomaʻi le manatuaina o fanau io latou olaga ua tuanai. Faatasi ai ma le taufaamatau moni, o tamaiti o le 5-7 tausaga e talanoa pe o fea ma o ai sa latou nonofo ai, mea na latou faia, pe faapefea ona maliliu. O le manatuaga o olaga ua mavae ua mou malie atu i le 8 o ona tausaga. I tagata matutua, o na manatuaga e ono aliali mai pe a mavae lagona faʻavauvau.

Toe faʻaleleia o agaga o faʻamaoniga o le i ai o le toe faʻafouga:

  1. I le tasi taimi i le faletalimalo na maua ai se tagata e le iloa. O le tagata ese na taʻua o Michael Boatraith, ae na ia faaigoaina ia lava o Johan. Na tautala lelei lenei tagata Suetena, e ui e le mafai ona ia iloa lenei gagana.
  2. I le amataga o le 20 seneturi, na faafuasei lava ona iloa e le faiaoga Igilisi Ivi e mafai ona ia tusia i le gagana Eleni anamua, ma i se taimi mulimuli ane sa ia mafai ona tautala ma talanoa.
  3. Mekisiko Juan na tuʻuina e se fomaʻi i le falemaʻi ina ua uma ona faitio e uiga i mea moni. E pei ona mulimuli ane, na ia faamatalaina auiliiliga e faatatau i faiga masani na faia e ositaulaga i le motu o Kereta.