O le afaina o ovaries i fafine - o se faʻamaʻi e le o vaʻaia i isi, ae, i le taimi e tasi, e sili ona matautia. O faʻasologa masani o lenei faʻamaʻi e faapitoa le le fiafia. E tusa ai ma fuainumera, o le toʻatele o fafine e mafatia i le afaina o le tino i luma o le 25 tausaga. O le taimi lea o le toʻatele oi latou e taumafai e maua se tamaititi. Ae ui i lea, na o le mumu i le ovaries e mafai ona avea ma faʻalavelave i le tina.
Olamian mumusu i fafine: o faailoga
Faatasi ai ma le mumu o le ovaries e masani lava ona i ai le tiga i le vaega o le pelvic, vaega pito i lalo o le tui, i le pito i lalo. O le natura o mea faalilolilo ma le susunuina o ovaries e patino foi, o le tele o taimi latou te vevela pe totolo. O nisi taimi o lenei faʻamaʻi e ogatasi ma fiva, vulu, leu. E le gata i lea, o tagata mamaʻi ma le mumusu o le tino e faitio i le le fiafia, le lava le moe, faʻaitiitia le faʻatinoga, vaivai vave, ma isi.
Ovarian mumū: mafuaʻaga
E tele taimi e afaina ai le ovaries ona mafua mai ai lea o mafuaaga taua:
- siama faʻamaʻi;
- gonococci;
- streptococci;
- staphylococci;
- chlamydia.
O ona foliga vaaia e mafai ona saofaga i le maalili, vaivai faaletino ma le mafaufau, faʻaitiitia le faʻamaʻiina mai isi faʻamaʻi i totonu, ola feusuaʻi. O le afaina o ovaries e mafai foi ona mafua mai i mafuaga e mafua ai, e fai ma faataitaiga, o le ofuina o se afifi, po o isi mea mumu i le tino (colitis, enterocolitis, appendicitis matuia).
Flammation o ovaries: taunuuga
O le faʻalavelave sili ona lamatia e mafai ona mafua mai i togafitiga le lelei o le mumusu o le tino e leai se aoga. O le afaina o le faʻaogaina o faʻaopoopoga e lamatia ai isi faʻalavelave matuia, mo se faʻataʻitaʻiga, o le abscess, lea e mafai ona mafua ai le peritonitis.
Afai ei ai le soliga o le uterine tube, e mafai ona tupu le faʻamaʻiina o le fuamoa, ae le mafai e le paipa ona tuʻuina atu le atigipusa i le matua. O le maʻitopic pregnancy, faatasi ai ma se faʻailoga laki, e mafai ona mafua ai le aveeseina o le pipili, ma i le tulaga sili ona leaga e maua i le toto o le intraperitoneal.
O le mea lea, e matua taua tele le fuafuaina o le mafuaʻaga o le faʻamaʻi i le taimi ma faia togafitiga talafeagai.
Olamian mumusu i fafine: togafitiga
Togafitiga e faalagolago lava i le mafuaaga o le maʻi. O sauniuni mo le mumunia o ovaries e filifilia taitoatasi e tusa ai ma taunuuga o le auiliiliga (bakposseva, PCR, suʻesuʻeina o le microflora). O le vailaʻau faʻatele e sili ona taatele o se faʻataʻitaʻiga masani ma se vaifofo i le lotoifale o le a toe faʻaleleia ai se microflora maloloina (mo lenei mea, moligaʻo, uʻu, ma isi mea). Ae ui i lea, o se sooupu faapitoa mo le togafitia o le mumū o faʻaopoopoga e mafai ona faʻatalanoaina na o se fomaʻi.
Manatua e naʻo togafitiga e mafai ona puipuia ai le fesuiaiga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le afaina o le tino o le tino i totonu o se mea masani.
A iai sau feusuaʻiga i taimi o togafitiga mo le mumunia o ovaries, e tatau ona e faʻaaoga se condom, ona o se siama siama, o loʻo i ai se lamatiaga o se faʻamaʻi fou mai se paaga. Mo le mafuaʻaga lava e tasi
Puipuia o le afaina o le tino
Toe faʻafoʻisia o le puipuiga o le tino ma le tino lautele o le ki lea i puipuiga lelei o le mumusu o le tino. Chlamydia, siama, eseese faʻamaʻi pipisi - o nei mea uma o loʻo i ai pea i totonu o la tatou siosiomaga, ae tatau ai ona faʻamalosia malosiaga o le tino ina ia tumau pea ona le mafai ona aʻafia i mea e le masani ai. O fafine e mafatia i faʻamaʻi masani ona o le le lelei o le faʻaaogaina o le tino e mafai ona fautuaina e taitaia se olaga sili atu ona malosi, e masani ona alu i fafo, ave vitamini, faʻaaoga nisi fualaau faisua, fualaau ma susu susu i totonu oa latou meaʻai. Aua nei galo e uiga i meaola masani, e pei o le echinacea, le laisene, eleutherococcus.