Fefe i tamaiti

I lalo o le upu fiva, e aofia ai i tamaiti, malamalama i le tali atu o le tino, lea eo faatasi ma le faateleina o le vevela o le tino. O se mea talitutusa faapena e matauina o se taunuuga o le faʻaofiina i totonu o le tino o le pathogen, lea o le tino, i le isi itu, o loʻo taumafai e faʻafefe.

O a fevers?

E masani ona i ai i tamaiti le 2 ituaiga fevers:

Paʻu fiva i totonu o se tamaititi e faʻaalia i le faʻaalia o faailoilo o le faʻateleina o le faʻasalaga. I lenei tulaga, o le tino o le tamaititi e malulu, pale, e masani lava ona tupu tele le pala. O nei mea uma o le uiga o le fiva fiva i tamaiti.

I le fiva fiva, e vevela le paʻu i le paʻi, e aliali mai le hyperemia.

O a isi ituaiga o fevers ei ai iina?

I le faaopoopo atu i ituaiga o feversiaʻiga o loʻo taʻua i luga, o loʻo faʻaalia foi i latou e mafua mai i togafitiga faʻapitoa. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o le fiva musele, o ona uiga i tamaiti e talitutusa lava ma faʻaaliga masani o faʻamaʻi pipisi. O le uila o le siama o le kiota-leo. I lenei tulaga, o le siama e tupu:

Faʻatasi ai ma lenei faʻamaʻi, o le faʻalavelave faʻapitoa o tamaiti o loʻo aʻafia i le gaioiga, o lona uiga. afaina fatugao. E le gata i lea, o loʻo i ai le lautele o le soona inu o le tino. I lea tulaga, e leai ni faʻamaoniga manino o le fiva mumini i tamaiti. O le suʻesuʻega ua faia i luga o le faʻavae o se suʻega toto, lea e maua ai se siama e mafua ai le siama. Faatasi ai ma togafitiga le lelei, e mafai ai ona maua se taunuuga leaga.

O le fiva Rheumatic i tamaiti o se faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi e pei o le tonsillitis , pharyngitis, e mafua mai le vaega A o le streptococcus. E taatele i tagata taʻitoʻatasi, aemaise i tamaiti 7-15 tausaga.