Felafolafoaiga i le tamaititi

Faʻalavelave faʻafuaseʻi o musele, lea e masani lava ona maua i tamaiti - o le mea lea e le mautonu. Sei o tatou mafaufau pe o le a le mea e fai pe afai o le pepe ua gaogao.

Mafuaaga o faoa faamalosi i tamaiti

Faoa faamalosi e mafai ona tupu i tamaiti i vaitausaga eseese. E masani lava, o lo latou tupuga e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga leaga i le maitaga, i le taimi o le fananau ma i le taimi muamua o le olaga o se tamaititi. O le mama o le faiʻai i tamaiti laiti latou te mafua ai le vave vave o le edema o le faiʻai pe a oʻo i totonu o le tino o siama, toxins ma le tupuga o le faoa faamalosi.

O faʻalavelave uma i tamaiti ua vaevaeina i le epilepsy (ma le epilepsy) ae le o le epileptic, lea, i le isi itu, ua vaevaeina i ituaiga nei:

E faʻafefea ona gaogao tamaiti?

Faailoga o le faoa faamalosi i tamaiti

  1. Faʻatasi ma faʻalavelave faʻafuaseʻi, o le tamaititi ua afaina, fiva, faʻavavevave, e mafai ona faʻalogo i leo eseese e leai se tasi e faalogo. Ona oʻo mai ai lea o faʻasalaga, i le iuga - o le malologa o musele uma ma le moe. A maeʻa le tamaititi, na te le manatuaina le mea na tupu ia te ia, ua faʻamalosi, o lona ulu ua afaina.
  2. O le asphyxia intrauterine, o se mafuaaga taatele o le faoa faamalosi i tamaiti i lalo ole tausaga e tasi, e mafua ona o le leai o se okesene ile toto. O le iʻuga, o le toto ua faʻaleagaina, ma ua tupu le edema cerebral. O le asphyxia faʻalautele e fesoasoani i le atrophy o le faiʻai. E taofi mimi pe a maeʻa le aveesea o se pepe fou mai le asphyxia ma le mou ese atu o cerebral edema.
  3. O le gaoia na mafua ona o le fanau mai o le gasegase e mafua mai i le faʻatafunaina o le tino. Faoa o loʻo i ai se tagata i le lotoifale e fai ma feteenaʻiga o nisi o maso o vae poʻo mata. Ae ui i lea, o le tele o faʻalavelave faʻamalosi e faʻaalia i le malosi o le tino ma le manava manava, mata lanumoana, maualuga fiva. O le tele o le telefoni o le tamaititi e puna, o loo i ai le vomiting.
  4. Faoa i faʻamaʻi pipisi e sili ona taatele i tamaiti laiti ma e mafua mai i le ceremaral edema ma faʻateleina le mamafa o le intracranial. Faʻasolosolo i fomaʻi ma ARVI e mafai ona i le amataga o le maʻi, i le maualuga o le vevela. Faʻasolosolo ile laʻitiiti (misela, rubella, chickenpox), o le gaogao e mafai ona aliali mai i le taimi o le pala.
  5. O faʻamafanafanaga faʻaleagaina i totonu o se tamaititi e mafai ona tupu i le vevela maualuga pe e oʻo lava i le faaumiumi ona faʻaalia i le la. O ia tamaiti e tatau ona tuuina atu fualaau oona e tusa lava pe a oʻo i le maualuga o le vevela i le 37.5 tikeri, e le mafai ona ave i se vevela vevela, e tatau ona sili atu le lalelei i le paolo.

Fesoasoani i le tamaitiiti ma le gaogao

Faʻasalaga, muamua, e tatau ona e valaau mo fesoasoani faʻafuaseʻi. Aʻo leʻi oʻo mai le fomaʻi, tuʻu le tama i lona itu, ia le faʻavasega ia lavalava. I le va o nifo, tuʻu se solosolo faʻamaʻamilo solo ina ia le mafai e le tamaititi ona goto le laulaufaiva. Afai o le osofaʻiga na tupu i le vevela maualuga - avatu se sauniuniga antipyretic, e mafai ona e fufuluina le tino i le vineta. Afai o se tamaitiiti laitiiti "zashelsya" mai se tagi malosi ma liliu lanumoana, e tatau ona e fufulu i le vai malulu, ma aumai le fulu nifo ma le ammonia.

E masani lava i le vaitau o le tuputupu ae, e atiaʻe ai e tamaiti le gaogao io latou vae. I ia tulaga, e tatau ona e toso malosi i luga o ou tamatamaivae ma o le a vave ona alu ese le tiga. Faoa ma flinches i tamaiti i se miti mo se taimi umi o loʻo i ai tamaiti faʻalagona faʻalagona ma afai e le faitio le tamaitiiti e uiga i se mea i le taeao, e le manaʻomia e ia se fesoasoani vave.

O ituaiga uma o faoa faamalosi i tamaiti, o le tasi itu po o le isi, e fesootaʻi ma le faʻaleagaina o le pepe poʻo maʻi faʻapitoa. O le mea lea, i soʻo se faʻamalosivale faʻaleagaina, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi vave se fomaʻi e faʻamavae mafuaʻaga o le faoa faamalosi ma ia togafitia se faʻamaʻi mafai e mafua ai le faoa faamalosi.