O le aai anamua o Pollentia


Pollentia, poo Pollency, o se aai anamua a Roma i Mallorca, i le va o pusi o Alcudia ma Pollens, e lata ane i Alcudia (o ruʻu o Pollentia e lata ane i le puipui o le olo o le aai i Alcudia). Na faavaeina i le 123 TL e le Konesula Quintus Cecilia ma o le laumua o Mallorca ma le aai sili ona taua o le itumalo Balearic.

O uluai mea na tutupu i le aai anamua o Roma sa faia i le seneturi lona 16 - faafetai i le ulu o le tupua o le Emepaea Roma o Augustus. O suʻesuʻega faʻasolopito anamua na amata i le seneturi mulimuli, i le 1923, i lalo o le taʻitaʻiga a Polofesa Gabriel Llabres Quintana.

O le a se mea e mafai ona e vaʻaia i Pollentia i aso nei?

O le aso Pollentia o le 12 hectares o le taʻavale (pe tusa ma le 16-18 heta) le aai. Faʻatalatalata atu i Alcudia o mea leaga ia o se fale tuai. E le gata i lea, o iinei e mafai ona e vaʻaia ai Portellu - o se nofoaga e nonofo ai (e taʻua i nisi taimi "Porteia"), o fale o loʻo taua nei le "House of the Bronze Head", "Fale o Lua Toto" ma "North-Western House" faafetai i mea na maua i totonu ia i latou. E mafai foi ona e vaʻavaʻai i se faʻalapotopotoga faʻatasi ma se malumalu Capitoline ua faapaiaina i Jupiter, Juno ma Minerva, le necropolis ma toega o le pa o le aai. Talu ai nei, o taʻavale o loʻo faia i le eria o le Forum, ma afai e te asiasi i Pollentium i le aso vaiaso, atonu o loʻo e molimauina galuega faʻaauau.

Afai e te manaʻo e le na o le feʻaveaʻi solo, ae ia e vaʻavaʻai atu i suʻesuʻega o mea anamua ma suʻesuʻega - asiasia le Falemataʻaga Faamanatu o Pollentia i Alcudia. Asiasia le falemataaga - i luga o pepa ulufale e tasi e te faʻatau e asiasi ai i le nofoaga e teu ai. O iinei e mafai ai ona e vaʻai i tupua ma tupua, teuteu teuteu, o se tuufaatasiga o mea lanu. O se faʻamatalaga tumau i le falemataʻaga ua galue talu mai le 1987. E faʻasaina le pueina o ata i le falemataʻaga.

Faʻafefea ma le taimi e asiasi ai Pollentia?

Ina ia asiasi i mea na eli, e tatau ona e alu i Alcudia . E mafai ona faia lenei mea mai Palma de Mallorca - i le pasi 351, 352 po o le 353. O le tau o le asiasia o mea na maua e itiiti lava - e tusa ma le 2 Euro; o le tau e aofia ai se asiasiga i le falemataʻaga, ma se faʻataʻitaʻiga puupuu i mea na maua. O tagata tafafao maimoa e le fautuaina le asiasi atu i fale leaga i le vevela, aua e leai lava se nofoaga e natia iina.