Paʻu i le itu tauagavale o le manava

Soʻo se tiga o le manava (fomaʻi e taʻua o le manava) o se mafuaaga mo popolega ma se asiasiga i le falemaʻi. O lagona le lelei i totonu o le manava e mafai ona molimau atu i maʻi le mama (flatulence, faataitaiga), ma faamai matautia o le ola. Mafaufau i mafuaaga mo le tiga i le itu tauagavale o le manava.

Paʻa i le pito i luga o le manava i le tauagavale

I totonu o lenei nofoaga o loʻo i ai le fatu, pancreas ma le manava, totoga, diaphragm, inumaga. E tusa ai ma lea, o le tiga o le manava i le itu tauagavale po o lona totonugalemu o loʻo faʻamaonia ai le solia o galuega a nei totoga. O le mea taatele o le:

  1. Faʻailogaina. E leʻi faʻaogaina le inumaga mo le sili atu ma le lua aso, o loʻo i ai le vaivai i totonu o le manava;
  2. Faʻalavelave faʻamaʻi. E tuʻuina atu e le gata i le tiga i totonu o le manava i le itu tauagavale, ae faʻapea foi i le vomiting, fulafula, le lava o sulu ma gaʻo;
  3. Gastritis. O le tiga e sili atu ona maua i le ogatotonu o le manava ma ei ai se uiga vevela poʻo le tiga; o loimata o le gasegase, valea, vaivaiga, le fiafia o le nofoa.

Afai o le tiga e aliali mai i se taimi umi mo se taimi umi, e mafai ona e masalomia ituaiga faʻamaʻi:

  1. Manua afaina. O ana faailoga e faʻafefeteina foi, gase ma vomiting pe a uma se taumafataga.
  2. Pancreatitis . O le mumūina o le pancreas e faʻapipiʻiina foʻi ma le lafoaia o le laulaufaiva, paʻu o le paʻu, leisa ma le vomiting, o le mamafa o le mamafa, o le paʻu. O tiga matuitui i le tauagavale tauagavale o loʻo tuʻuina i le hypochondrium ma faʻataʻatia i le natura.
  3. Kanesa o le Bowel. Afai ei ai se paʻu i totonu o le mucous membrane o le inumaga, e le gata o le tiga, ae le lava le fia 'ai, e tulaʻi mai le mautinoa;
  4. Faʻasologa o le dyspepsia. O ona faailoga e talitutusa ma na o se maʻi o le peptic.
  5. O le maʻi tigaina o le bowel. E sau faatasi ma se faʻalauleʻa masani, tiga ma le le toʻa i totonu o le manava.

O faamaʻi o le loto ma togi

Faʻatasi ai ma le faʻaogaina o le faʻaogaina o le myocardial, o le tiga e mafai ona maua i le itu tauagavale o le manava, lea e faʻaosofia ai le siama.

Faʻatasi ai ma se palanala faʻasalalaʻau , pe a vaʻaia totoga o loʻo i totonu o le manava i totonu o le manava, e tiga le tagata maʻi i le taimi o le taumafataga. E i ai foi le afaina, tachycardia, ogaoga o le fatu ma le tale, toto maualuga (BP).

Afai e manua le manu, o le maʻi, e faaopoopo atu i le mu i totonu o le hypochondrium, o fiainu, inu, o loʻo i ai se faʻaitiitia o le toto ma le vomiting.

O le alo o le vaʻalele o se faʻapipiʻiina i totonu o le okeni o le pus, ma o loʻo faʻatasi ma le fiva ma le fiva, lea e maua ai le malosi i le tauau, o le faateleina o le okeni.

O lagona le lelei i le eria o le vaovao e mafai foi ona avea ma faailoga o le maʻi maualalo:

Paʻu i lalo o le itu tauagavale o le manava

I le pito i lalo ifo o le toto o okeni o le faiga o genitourinary system, ma o lea la, o lagona le lelei i lenei vaega e maua ai le mafuaaga e mafaufau ai e uiga i le soifua maloloina o fatuga ma tamaʻi tama.

Faʻatasi ai ma le kielonephritis poʻo le afaina o fatugaʻo i se foliga masani, o loʻo i ai se tiga o le toso i le pito i lalo i le itu tauagavale ma / poʻo le itu taumatau, lea e sili atu ona faʻasoa i lona pito i tua. I le afaina tele, o le natura o le tiga e maamaai. E i ai se tiga tiga, fiva ma vaivaiga lautele; o nisi taimi - vili.

Urolithiasis foi e mafai ona lagonaina e le tiga matuitui i le pito i lalo i le itu tauagavale, pe a pasi le maa le urethra.

O faʻamaʻi o le urinary tract e masani ona faʻatasi ma se maʻi faʻapitoa e pei o le tamaʻi taʻavale: i lenei tulaga, o le tiga e matua malosi lava ma e sau mai le puʻusiʻu i le nofoaga faʻasalalau.

O le afaina o pepe o le fallopian po o le malepelepe i le taimi o le maitopic pregnancy e mafai ona faamatalaina i le tigaina o totoe i le pito i lalo po o le itu taumatau, lea i le mataupu muamua e o faatasi ma le purulent discharge, fiva, afaina o le taamilosaga ma le tiga i le taimi o le urination, ma le lona lua, paliga maualuga ma le tachycardia.