Vailaʻau faʻamaʻi

Afai ei ai siama, ua leva ona aʻoga tagata e tau ma vailaau faʻamaʻi, ona sili atu lea ona faigata le fomaʻi. O faʻamaʻi viral, e pei o se tulafono, e teteʻe i le gaioiga o fualaau oona. E mafai ona puipuia e ala i le faʻamalosia o le puipuiga, poʻo le fesoasoani i le tino e faia ai faʻamalosi e ala i le gaioiga o fualaau faʻamalosi ma toe faʻafoʻisia.

O le a le puipuiga o siama viral?

E masani lava, o le fuaitau "faʻamaʻi viral infection" e fesoʻotaʻi ma le faʻamaʻi pipisi, faʻamaʻi pipisi o le manava, ARVI ma isi faʻamaʻi pipisi. I le taimi nei, o le tele o faʻamaʻi viral e lautele ma e aofia ai:

O le mea taua o vailaau faʻamaʻi pipisi o le salalau atu lea i le tino atoa, e aʻafia ai sela o le tele o totoga, nai lo le taulai atu o siama-pei ole siama. Ona o lenei mea, e oʻo mai i le taimi nei, e leai se vailaau faʻamalosi faʻamalosi e mafai ona galue pe a maeʻa le faʻamaʻi.

Pau mea e mafai ona tatou faia i le tau faasaga i le siama o le fesoasoani lea i le tino e atiaʻe le puipuiga. O le mafuaaga lea e matua aoga ai le tui puipuia. O le faʻamalosia o microdoses o sela na afaina i le siama e le mafua ai se maʻi ogaoga, ae tatou te puipuia ai i lenei ituaiga o siama i le lumanaʻi. O le mea sili ona faigata ona o le aso nei e tusa ma le 300 ituaiga eseese o faʻamaʻi faʻalaʻi. E masani lava, o le tele o tui puipui e le talafeagai. O fomai e masani lava ona fautuaina e puipuia i latou lava mai faafitauli sili ona taatele.

O vailaau e tuʻuina atu mai lea tagata i lea tagata, e itiiti lava - mai le manufeʻai i le tagata. O le mea lea, ina ia aloese mai faʻamaʻi pipisi, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi le tagata maʻi. O le masani masani o gasegase o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o viral viral infection (ARVI). Ina ia aua le taumafai e malamalama i le tele, o le a faaauau pea ona tatou talanoa e uiga i lenei ituaiga o faamai. O faʻamatalaga autu nei o se faʻamaʻi pipisi o lenei ituaiga:

Vaega o togafitiga o se faʻamaʻi viral

E tatau ona e malamalama o vailaau e masani ona leai se aoga pe a tupu se faʻamaʻi viral. Latou te le fesoasoani i le tino e foia le faʻamaʻi ma e faʻaaogaina pe afai o le siama na mafua ai faʻafitauli ma se maʻi faʻamaʻi pipisi. E mafai ona angina, bronchitis ma isi faʻamaʻi e tutupu i se talaaga o le malulu e le togafitia. I le auala, pe na e iloa o le fomaʻi e mafua ai le mafuaʻaga o le malulu masani o se siama i le 90% o mataupu?

Ina ia mafai ona foia le ARI , e tatau ona fatufatu se siosiomaga mo le tino e tuʻu uma ai punaoa i le gaosiga o auupega. O lona uiga e manaomia e le tagata maʻi le moega e malolo ai ma meaʻai talafeagai. Malosiaga e le faʻaaluina i luga o le gaioiga faaletino ma taumafa faʻanumeraina o le a faʻaaogaina mo le faʻamoemoe fuafuaina.

E le gata i lea, e le fautuaina e aumai i lalo le vevela i sauniuniga faafomaʻi pe a le oʻo i se tulaga taufaamatau o le 38.5 tikeri. O le tele o siama ei ai le fausaga o le porotini ma e le mafai ona faʻafeteina e tusa lava pe itiiti le siʻitia o le vevela o le tino.

E fautuaina malosi e fomaʻi le inu o le tagata inu i le tele e mafai ai, talu ai o toxins o siama siama e tatau ona faʻaumatia mai le tino. E sili pe a fai o le vai mafanafana ma le faaopoopoina o le sua o le tipolo. Suesuega ua faaalia ai o le faateleina o le vitamini C i le tino e fesoasoani e taulima ai le siama i le 30-50% vave.