Manua - taunuuga

I le taimi o le stroke, e mafatia le faiʻai ona o le faʻafitauli o le toto poʻo le afaina. O taunuuga e faʻalagolago i le tele o le taʻavale, i le fea itu ma le tele o lona mafatiaga, ma faʻaalia ai i nei mea uma e lua o le siama ma le afaina. O nisi o soliga e faasolosolo faasolosolo lava, o isi e tumau pea mo se taimi uumi po o le olaga. Mo le sili atu o le localization saʻo o le nofoaga ua afaina, ua vaevaeina stroke i le mea e maua mai ai, siama o le hemispheric ma stroke.

Manua lavea

Pe a osofaʻi mai i luga o le faiʻai le manaʻoga e sau mai le cortex i maso, o le mea lea, muamua, o loʻo i ai le soliga o gaioiga o vae ma maso o foliga. O upu, folo, ma strabismus e mafai foi ona faalavelaveina.

Faʻasalaga o cerebellum

Muamua lava, e mafua ai le leai o se faʻamaopoopoga. E mafai foi ona faʻaosofia ai le solia o manatu, manatu faʻava-o-malo, suiga o tagata.

O aʻafiaga autu o le taʻavale:

  1. Ole aʻafiaga sili ona taatele o strokes o le faʻavaivaia o soʻo se muscle group (paresis) ma le paʻu. O le tele o taimi, o le tasi afa o le tino e afaina, e faalagolago i luga o le ituaso na mafatia ai le faiʻai. Faʻasalaga i le tauagavale tauagavale, o le itu taumatau e mafatia, ma afai o le itu tauagavale ua faaleagaina, o le itu taumatau. E tele taimi o le paresis poʻo le maʻi paʻu o lima o loʻo i ai ma le faʻamalosi i musele ma sooga.
  2. Faʻaleagaina o le faʻamaopoopoina ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi ao faagasolo le gaioiga pe a faʻatamaia le vaega o faiʻai mo le paleni, ma faʻavae o nisi o muscle groups.
  3. Asphasia (faʻalavelave tautala) faʻaalia o ia lava i faigata i le faʻauigaina ma le malamalama i le tautala, faitau ma le tusitusi. Asphasia e faʻapitoa, pe a le mafai e se tagata maʻi ona malamalama i se isi tautalaga, ma mnesticheskaya, lea o loʻo feagai ai le tagata maʻi ma faʻafitauli ma tali i fesili. I le tele o tulaga, o le asphasia e fefiloi, ma e masani ona atiina ae i leona i le itu tauagavale (mo le lima tauagavale-taumatau) o le mafaufau.
  4. Faʻalavelave o le foloina, lea e mafai ona taʻitaʻia ai le mea moni o meaai nai lo le esophagus e pa'ū i totonu o le manava faʻalaʻo. O le taunuuga lea e masani ona taʻitaʻia ai le atinaʻeina o tagata gasegase pe a maeʻa le paʻu o le niʻonia.
  5. Faʻalavelave faʻafuaseʻi e mafua mai i le faaleagaina o le faiʻai e nafa ma le aoina ma le gaosia o faʻamatalaga vaaia. O le tagata gasegase e mafai ona faalua i mata pe paʻu ile afa o le vaaiga.
  6. Faʻasalaga ma le malamalama ma le faʻamatalaina o le lalolagi lata ane, lea e mafai ai e se tagata ona leiloa ni tomai masani, aua e le mafai ona ia iloa ma auiliili faʻamatalaga - mo se faʻataʻitaʻiga, e le mafai ona ia sasaa vai i totonu o se tioata pe taʻu mai po o le a le taimi, e tilotilo i le uati.
  7. Le atoatoa o le mafaufau, lea e tupu ai le mafaufau, e faaitiitia ai le mafai ona mafaufau lelei, ia iloa ma faasolosolo faamatalaga.
  8. Faʻafitauli o le mafaufau, lea e faʻaalia i le atuatuvale po o le osofaʻiga tele, le faʻaleagaina, le faʻaaogaina o lagona, faʻafitauli o le moe. O le maualuga o le vaivai ma le moe o faafitauli e matauina i le toetoe lava o tagata gasegase i aso muamua talu ona uma le pa.
  9. Faʻaleagaina o gaioiga o le manava ma le urination. O se mea e masani ona masani ai o se paʻu, ae, o le tele o taimi, o lenei galuega e toe foʻi i le masani i totonu ole vaiaso.
  10. Epilepsy - atiina ae se numera taua (7 i le 20%) o tagata gasegase.
  11. Paʻu o le tiga ma suiga i lagona, e pei o le faateleina poʻo le faʻaitiitia o le malamalama, lanu, faʻavelaina o le vevela. Tuʻu le pito o le tiga.

Ina ia togafitia aafiaga o le taia, o le togafitiga toe faʻaleleia e faʻaaogaina faatasi ma le tagofia o fualaau e tausi ai le tino ma puipuia ai faʻafitauli. Faʻalauteleina togafitiga o togafitiga faʻaleaganuʻu eseese ma togalaau.