Anchorna


I Iurukuei o se tulaga tulaga ese i lona lalelei, talafaasolopito ma aganuu faaleaganuu o le nofoaga - Pathorena Reserve Reserve-Reserve. O lenei vaega tele puipuia i totonu o le matagaluega o Colonia i le itu i saute sisifo o le atunuu, e tusa ma le 200 kilomita mai Montevideo . O le lauiloa tele o le paka o Anchorna na maua ai vao vao, o meaola e le masani ai ma meaola, faapea foi ma le fale o le setete, lea e nofo ai o ia ma le isi tulaga maualuga. Talu ai nei, na faia ai ni taumafataga eseese ma fonotaga i iinei.

Talafaasolopito o le paka

Anchorna o le teritori lea na tuʻuina atu i le malo o Uruguay, o se sui o le Itumalo o Paka Faʻasao, o Aaron Felix Martin de Anchorena. O foliga mai o le paka-faasaoina aso e toe foi mai i le 1907. Ona oso ai lea o le tagata malaga i se paluni ma lana uo o Jorge Newbery i luga o le Rio de la Plata, na taia e le matagofie o laufanua ma filifili ai e faatau fanua iinei. Talu ai ona e le o faatauina atu ia poloka, na ia faatauina ai le 11,000 hectares i le eria o Rio-San Juan River.

Ina ia mafai ona faasaoina ma faateleina punaoa faalenatura, faaleleia le soifua manuia o le faitau aofai ma faatosina tagata tafafao maimoa, na faavaeina ai e Arona de-Anchorena se paka. Na aumaia iinei e le aristocrat ituaiga o laau ma meaola mai Europa, Asia ma Initia. Mo se taimi umi sa nofo ai o ia i lona fale o La Barra i le paka ma maliu ai iinei i le aso 24 o Fepuari, 1965. O le tele o fanua paka na maua e le tuagane o Anchorena, Luis Ortiz Basuccdo, ma le 1370 heta i le 1968 na tuuina atu i le setete e ala i le molimau.

Nofoaga le puipuia

O se tagata manaia matagofie o le laufanua mai Siamani - Herman Bötrich - na galue i le fausiaina o le paka-fanua o Anchorena. I lalo o lana taitaiga na fausia ai le uluai fale o Anchorena, na puipuia i le uluai kopi io tatou aso. O se fale masani lenei o le atunuʻu faʻatasi ma se fale sinasina ma ni faamalama i se laina. O le taimi nei o le peresetene o le peresetene. I totonu o le paka o loʻo i ai se mea e fai ai le laumei, o se tamai falesa ma se vasega pepe lea e masani ona ola ai manuki. E le gata i lea, o le tele o mea na aumai iinei e Ankhorena mai malaga mai fafo.

I luga o le teritori o tafaoga a le paka e mafai ona asiasi atu i le olo, na fausia i le 1527 e faamamaluina ai le Sepastian Cabot o le Italian Italian navigator Sebastian Cabot, o le na asia Anchorena i le taimi o lana malaga. Mai le olo, o lona maualuga e oʻo i le 75 mita, e ofoina mai ai se vaaiga manaia o le siosiomaga ma le talafatai o Atenitina . I le taimi o le fausiaina o lenei olo, na maua ai vaega totoe o nofoia Sipaniolo. O le tele o mea na ola pea i lenei aso ma oi totonu o le falemataʻaga, lea o loʻo i totonu o lenei olo.

Flora ma fauna

I le taimi nei, e sili atu i le 200 ituaiga o laau afu ma laau ola i le paka o Anchorena, o le tele o ia mea na aumai iinei mai konetineta eseese. O iinei e mafai ona e vaʻavaʻai i mea faʻapitoa mo Amerika i Saute e pei o le Iapani tele, ova, pine, uila, Creole saula, poplar paʻepaʻe ma sili atu ma le 50 ituaiga o eucalyptus. Faʻafetai i le tele o togalaau, o le paka o Anchorena e tutusa ma se togalaau aina, e tele meaʻai ma manulele (sili atu i le 80 ituaiga). O se sui iloga o le fauna o loʻo vaʻaia tia, na faʻaulu mai mai Initia. E i ai foi kangaroos, pafalo, povi vao ma isi meaola.

E faʻapefea ona e alu i le faʻaagaaga?

I totonu o le paka o Anchorena, e sili atu le faigofie ona sau mai le aai o Colonia del Sacramento , lea e tu i le 30 kilomita le mamao . O le auala sili ona vave e ui i le Auala 21, o le faigamalaga e tusa ma le afa itula. Mai Montevideo i le paka o le auala sili lea ona vave e alu ai i luga o le taavale i luga ole auala 1. O le malaga e tusa ma le 3 itula. Afai e alu i se faigamalaga, filifilia le numera o le auala 11, faʻaalu e tusa ma le 3.5 itula.