Faatasi ai ma sina siitaga laitiiti i le aofaʻi o le kesi e vavaeese ai, aua e te popole vave, aua e na o se faʻaaliga o se meaʻai o le aso ananafi. O le mea autu e mafua ai le faʻamautuina o se faʻamaoniga saʻo o le faʻasalaga o faʻamaoniga o togafitiga, e faigata ona fenumiai ma isi mea. O lenei faʻamaʻi o loʻo i ai le tele o uiga taua ma faʻatasi ma faʻamaoniga.
Faamai o le manava ma le afaina - faailoga
O le lisi autu o faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻatupulaia o le faʻatulagaga ma le faʻasaoina o gaʻo:
- dysbacteriosis (le vavalalata i le va o le tele o meaʻai anaerobic ma meaola);
- afaina o le manava ;
- pancreatitis;
- colitis, enterocolitis;
- faʻalavelave i le intestinal;
- gaioiga faʻapitoa ma le faʻaleagaina;
- helminthiases, parasites i totonu o le manaʻoga.
O le faʻamaʻi tele o nei faʻamaʻi e faʻapipiʻiina ma isi faʻamaoniga, e pei o ogaoga (manava ma le manava), tiga o le tiga (tumau pe paroxysmal), i nisi tulaga, fiva, vevela, vomia, leai se manaʻo.
E tatau ona maitauina o le faafitauli e mafai ona tulaʻi mai e le gata i faʻamaʻi pipisi, ae faʻapea foʻi i le ate o le ate. O le faailoga autu o lenei maʻi o se lagona o le mamafa ma le tiga i le itu taumatau (i le hypochondrium), o se lagona oona i le gutu, aemaise i le taeao, o le inupia o le tino.
Mai le afaina, o fafine maʻitaga e masani ona mafatia, aemaise lava i le leva o aso. E afua ona o suiga faafuasei i le paleni o le hormonal i le tino o le lumanai, faapea foi ma le faateleina o le tele o le tagata matua. O le iniseti ua faʻapipiʻiina i le tasi itu, e taofia ai le aveesea masani o gaʻo, e oʻo atu ai i le malosi ma le fulafula o le afaina. I le avea ai o se tulafono, faatasi ai ma le faasaʻoina o mea taumafa ma pe a uma ona fanauina, o nei faafitauli e le toe faʻalavelave.
E faʻapefea ona faʻaalia, ma pe faʻapefea ona iloa le faateleina o le faʻailoga?
Faʻaauau le faʻaaogaina o kesi i le faateleina o le maualuga o le ammonia ma le hydrogen sulfide i totonu o le iniseti, e faʻaalia i le tele o mea e gaosia i le gas, e aunoa ma se faʻamalosi pe leai, faatasi ai ma se manogi mataga. O faailo nei o flatulence e tupu foi:
- o se mea e foliga mai e afaina, o se lagona o le manava mai totonu;
- malosi faʻamaʻi tiga, e masani lava ona vaʻaia, lea e pasia pe a uma le pala;
- fusipaʻu po o le ulu ;
- taʻavale;
- feteʻenaʻi ma le manava;
- faʻaitiitiga o le gaioiga, lea e sili atu ona faʻalavelave ai le faafitauli;
- faaitiitia le fiaai, faaletonu i le manava;
- leo leotele e afaina e le intestine (lili, faʻafefete).
E le gata i lea, o loʻo i ai faʻamatalaga lautele o faʻamaʻi faʻamatalaina.
Meteorism o le inisinia - faʻamaoniga
Talu ai ona o le faʻavaivai faifaipea, o le tiga ma le faʻaalia o le eseesega o le tele o gaʻo, o loʻo i ai faafitauli o le natura mafaufau:
- fefe i mafaufauga tele o tagata ma tumau i le sosaiete;
- atuatuvale;
- lagona faaletonu;
- anorexia (ona o le faʻaitiitia o le manava ma le fefe i le faʻagasolo malie);
- moe i le moe, vaivaiga, misa;
- neurotic states.
E le gata i lea, e masani ona masani ona maua mai le suiga o le fatu, tiga i le sternum poʻo se lagona mu i totonu o le loto. O faʻamaoniga faʻapitoa e fesootaʻi ma le faʻaleagaina tele o le toto i totonu o le tino, faapea foi togafitiga o metabolic processes.
I nisi tulaga, o le faateleina o le gaosiga o le kesi ua mafua ai osofaiga o le faafuaseʻi ona faateleina le mamafa, tiga o le ulu ma e oo lava i le migraine. O le mea lea, e taua tele i le taimi e tagofia ai le faʻamautuina o le gaʻoina o meaai, galuega o le tui ma le faasaʻoina o meaai i aso uma.