O le motu tele i le lalolagi

I luga o le paneta, faʻaopoopoga i konetineta, e tele naua eleele fanua o loʻo siomia i itu uma i le vai. Ua taua i latou o atumotu. O le numera saʻo mo saienitisi o se mealilo, ae o le taimi nei o loʻo i ai faʻamatalaga i le tele o motu.

O atumotu e mafai ona nofofua ma avea ma vaega atoa, lea e taua o archipelagos. Afai o le eleele e tulaʻi ona o le faʻafeiloaʻi o le lua poʻo le sili atu o lithospheric papatusi, e faʻalauteleina le tasi i le isi i se filifili vaapiapi, ua taʻua i latou o le motu arcs. E mafua mai i le amataga, o motu o le lalolagi ma volcano. O loʻo i ai foi ni ituaiga faʻafefiloi - atunuʻu o le aʻai (aau ma ato). Ae o latou lapopoa e matua ese lava.

O le motu tele

Ina ia iloa po o le fea o motu e sili ona telē i le lalolagi ma pe o le a le mea ua taʻua, ua lava le vaʻai i le lalolagi masani. O le tele o le motu e matua tele na e vaʻaia vave ai - o Greenland lenei. O lona vaega e 2.2 miliona sikuea mita! Greenland o le itumalo autū o Tenimaka. Faafetai i fesoasoani a Danimaka, ua maua e tagata motu le avanoa e maua ai aoga e leai se totogi, togafitiga faafomaʻi. O le tau i lenei motu e matua ogaoga lava, e oʻo lava i taimi sili ona mafanafana o le vevela o le vevela e le sili atu ma le 10 tikeri o le vevela, e ui lava e oso maualuga atu i le 21 tikeri. O le galuega autu, lea o loʻo nofoia e tagata i le lotoifale, o fagogota. I le auala, o le faitau aofai o le motu i le 2011 e 57.6 afe tagata.

O tagata muamua na maua i Greenland i le sili atu i le 4 afe tausaga talu ai o Eskimos na malaga ese mai le konetineta o Amerika. E oʻo lava i le paleni o le meleniuma talu ai, na tapunia Greenland i le lalolagi i fafo, ma o le tulaga masani o le nonofo iinei na matua tele mea e manaomia. O le taua na liua ai le motu i se pusa o le militeli mo tagata Amerika. Talu mai lena taimi, ua iloa e le lalolagi atoa le i ai o le motu. Ma o le asō, e le mafai ona taʻua Greenland ma tatala ma avanoa i tagata tafafao maimoa. E le talafeagai lenei mea i lona tulaga faʻafanua. Ae ui i lea, o le fesoasoani faafaifeautalai a Tenimaka o loʻo i ai ona aʻafiaga - faasolosolo malie ona fausia e le motu se atinaʻe o turisi . O lenei pisinisi e faʻatautaia e le Greenland le faʻamoemoe. E i ai moni lava se mea e iloa. Natura lava ia, toetoe lava a le faʻaogaina e le malo, ei ai lenei mea.

Top 10 motu aupito tele o le paneta

I totonu o le 10 tele o motu i le lalolagi, vagana ai Greenland, lea e nofo i le tulaga o le taʻitaʻi, e aofia ai le motu o New Guinea . E ui i le mea moni o lona eria e faʻatolu ona laʻititi, o lenei motu sa i le nofoaga lona lua o le lalolagi. New Guinea ua vaeluaina tutusa i le va o Initonesia ma Papua Niu Kini. O taʻitaʻi sili e toʻatolu o le motu o Kalimantan , o lona eria e na o le 37 afe sikuea kilomita e laʻititi nai lo le eria o New Guinea. Kalimantan ua vaevaeina i le va o Brunei, Malaysia ma Initonesia.

O le nofoaga lona fa o le motu-setete o Madagascar . O lona nofoaga e 578.7 sikuea kilomita. Ona oʻo mai ai lea o le motu Kanata o le Baffin Island (507 sikuea kilomita) ma le Indonesia Sumatra (443 sikuea kilomita).

I le fitu o nofoaga o le motu tele i Europa - Peretania Tele . O sui nei e toʻatolu o le Malo Tele o Peretania Tele ma Northern Ireland (Egelani, Uelese ma Sikotilani). O le eria o lenei motu e toetoe lava o le afa o motu taʻutaʻua, ae e manaia foi - 229.8 afe sikuea sikuea.

O motu sili e sefulu i le lalolagi o le motu Iapani o Honshu (227.9,000 sikuea kilomita), ma le lua motu o Kanata - Victoria (83.8 afe sikuea kilomita) ma Elmsmere (196,2,000 mita sikuea). km.).