Tetele i se tamaititi - o le a le mea e fai?

O le talatala o se taʻavale lavea i le tele o taimi i le aso. O le lanu, o le faifai pea, o le tele o le faʻanatinatiina o le malosi o le tino o ni mea taua ia e mafai ona fesoasoani i le tofiaina o togafitiga. O le talatala i totonu o se tamaititi ua manatu o se tasi o maʻi taatele o tamaiti laiti ona o le le atoatoa o le tino ma le intestinal microflora. Muamua lava, o se vai ma faʻavaivai vaivai e matautia mo le mafai ona faʻamalolo le tino.

Faʻatasi ai ma le tele o le leai o se suavai i feces ma le le lava o le vai e maua mai meaai, aemaise lava pe a maua e le manava le vomiting, ei ai se lamatiaga tele i le olaga o le pepe. Ina ia tumau le paleni vai masima i le tino o le tama i le tulaga o le manava, e tatau ona vave amata togafitiga. Ma mo lenei mea, e tatau i matua ona iloa le mea e fai pe a maʻi le tamaititi.

Faʻaiʻuga o le manava i tamaiti

  1. O le paʻu o le lanu paʻepaʻe i se tamaititi e mafai ona tupu pe a vavae ni nifo. E masani lava, o lenei fale e iai se manogi manogi. E mafai ona tuʻuina atu le faʻamaʻi ma le fiva. Afai o nei faailoga e le afaina ai le manuia lautele o le tamaititi, e le o foliga mai e leai se lisi ma le pale, ma e na te le faaalia ni faailoga o le faamalolo, ona, atonu e leai se mea e popole ai. E masani lava ona fetuunai le nofoa pe a maeʻa le paʻu o le nifo mai le gums.
  2. Green chorrhea ma le kulupu i se tamaititi e maua i le fiva e mafai ona faʻaalia ai se maʻi ogaoga i lona tino. Afai o le nofoa o loʻo i ai se manogi manogi, o lona uiga atonu o le dysentery.
  3. Laʻau samasama vai vaiinu i le tamaititi, o manaoga masani mo le faʻatoʻilaloina e mafai ona avea ma faʻamaoniga o le atinaʻeina o se faʻamaʻi viral. O faʻamaoniga e pei o le tiga o le manava, faʻavave, afainaina e mafai ona maitauina.
  4. O le manava o le Black i se tamaititi e mafai ona avea ma se faʻataʻitaʻiga matautia o le gasegase o le tui, o lea afai e te maua, e tatau loa ona e sailia se fesoasoani faafomaʻi.
  5. E maua e le tamaititi se maʻi faʻamaʻi pipisi, ma o se gaioiga o le tino i toxins ua faʻasaʻolotoina i le taimi o le taua faasagatau i microhoganic pathogenic. Mo se faʻataʻitaʻiga, faʻatasi ai ma angina, ogi, pneumonia, ma isi.
  6. E masani lava ona tupu i le mea e masani ona tupu i se tamaititi e tetee atu i tua o le ave o vailaau faʻasaina i le leai o se lagolagosua talafeagai mo le intestinal microflora lacto, entero-and bifidobacteria.

Togafitiga o le manava i tamaiti

Pe a manava le manava e taua tele mo le tamaititi e tuʻuina atu i ai mea inu, lea o le a fesoasoani e faʻamamā ai le iniseti mai toxins (mo se faʻataʻitaʻiga, gaioiga ua faʻaalia, smect). Afai o le manava o le tamaititi e sau faatasi ma le vomiting, e taua le faʻaaogaina o vailaʻau e faʻamautu ai paleni-masima (e pei o le Regidron) i togafitiga e puipuia ai le faʻamalolo. Mo le toe faʻafoʻiina o le microflora masani i totonu o le inumaga, e fautuaina e faʻaaoga fualaau faʻataʻitaʻi e faʻavae i luga ole fomaʻi oona (mo se faʻataʻitaʻiga, Lineks, Bifiform).

Paʻu mo le manava i tamaiti

E taua le faʻapipiʻi lelei o meaʻai a le tamaititi ma le manava ma mulimuli i se meaʻai. E manaʻomia le inu tele o le vai i le vai, teuteuga o fualaau mamago, meainu suamalie. E tatau ona vavaeeseina mai le taumafa a le tamaititi i le taimi o le faamai o mea suamalie uma, paluga, gaʻo, faapea foi ma fualaau suamalie ma suamalie. Matou te talisapaia ipu mai pateta, araisa ma isi masima i luga o le vai e aunoa ma le suauu.

Togafitiga o le manava i se tamaititi e iai togafitiga faʻaleaganuʻu

Mai le manava, o tamaiti e fesoasoani lelei i le teas e faʻavae i luga o laʻau e pei o le chamomile ma le mint. E tatau ona tuʻuina atu i le tamaititi le 1 sipuni ao leʻi fafagaina.

I le togafitiga o le manava i tamaiti, o le fua lea ua faamaonia e lelei: 1 le ipu araisa e sasaa atu 6 ipu vai ma faʻafefete i luga ole vevela. O le mea e maua mai ai le susuga susu ma i se foliga mafanafana e maua ai le tamaititi maʻi 1/3 ipu i le 2 itula.