Vailaʻau o le Vegetosovascular - faailoga

Veylo-vascular dystonia o se faʻamaʻi lea e solia ai galuega a le tino autonomous system e nafa ma le fetuutuunaʻi o le tino e sui ai le siosiomaga i fafo ma le lagolagoina o le pale i totonu o le tino ua solia. O le mea e leaga ai, o le faʻamaʻi e taatele ma e mafai ona mafua ai le tele o tiga ma maʻi i le tino.

O mafuaʻaga o le vystonia vegetovalcular

O le mafuaaga o le faamai e mafai ona fesoasoani i le tele o itu:

  1. Aiga.
  2. Manatua.
  3. Suʻeina o le tala faʻasolopito.
  4. Faʻafou suiga o le tau.
  5. O le mamafa o le tino po o le mafaufau.
  6. O se faʻalavelave sili atu o faʻamaʻi pipisi o le neurologic or endocrine.

O faʻamaoniga autu o le VSD

O le faʻamaʻi e sili ona aʻafia ai tagata e 20 tausaga le matua, o le mea lea, muamua lava, ia mafaufau i uiga o VSD i tagata matutua. E tele naua mea e faalagolago i ai, ma e mafai ona faʻamalosia ona o faʻamaʻi faʻamaʻi, popolega, suiga i le faʻasalaga (i fafine). E mafai ona e faaigoaina faailoga nei o le AVI i tagata matutua:

  1. Faʻaleagaina o galuega a le tino cardiovascular : suiga faʻafuaseʻi i le toto, tigā i le itu tauagavale o le fatafata, faʻafuaseʻi ona faʻavaveina.
  2. Faʻalavelave i galuega a le manava : puupuu le manava, lagona o le gaogao ma leai se ea, e masani ona manava.
  3. Faʻalavelaveina o galuega faʻafefeteina : nutimomoia , gase, vomiting, flatulence, faamaʻi, manava.
  4. Faʻaleagaina o le vevela : le soona vevela, se lagona o vevela poʻo vevela.
  5. Faʻafitauli faʻapitoa : vavave, faʻavaivai.
  6. Faʻafitauli i le faʻaleleia o pepe- gaʻo: tiga i totonu o fatugaʻo, vevela, genitalia, faʻasologa masani.
  7. Maliu faalelagona : popole, le fiafia, vaivai, le mautonu, le lava le fiaai.

Feteenaʻiga o vailaʻau o le vystonia vegetovascular

O le taimi nei o le a tatou mafaufau i faʻamatalaga sili ona taatele i osofaiga a le IRR ma auala e faʻafefe ai:

  1. O se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le VSD o se siʻosiʻomaga ma le maofa i lima. Muamua lava, e tatau ona e toʻafilemu, aua o le tele o faʻafitauli o le mafaufau e faʻaleagaina ai le mataupu. Afai oe i luga o le auala, ona e maua lea o se faleoloa i se mea malulu ma malolo laitiiti. Afai o oe i le fale, ona taoto lea ile sofa ma malolo ai.
  2. O le tiga i totonu o le fatu ma le VSD e masani ona tupu ona o le mafaufau poo le mamafa o le tino. O le mea lea, i lenei tulaga, e taua foi mo sina taimi le tolopoina o pisinisi uma ma nofo filemu ma filemu.
  3. O le faʻavela o le ulu tiga ma le VSD e masani lava ona tupu i alii e 20 i le 30 tausaga. Ina ia aloese mai a latou faʻaaliga faʻaalia, e fautuaina oe e teena cigareti ma meainu malolosi, ma taʻitaʻia se soifua maloloina ma sili atu ona fuaina.
  4. Ina ia mafai ona faʻamalieina le toto maualuga, e faʻaaogaina vailaʻau.

Puipuiga o le IRR

O le puipuia o le dystonia vegetovalcular e tatau ona faia i taimi uma, aemaise lava talu ai e leai se mea faigata i lenei mea. Ina ia tausia se tino ola maloloina ma le agaga, e tatau ona e lafoaia masaniga leaga ma faamalositino e le aunoa. E oʻo lava i faʻatinoga o le taeao o le a faʻaitiitia faʻaititia ai le ono mafai ona tupu mai. Afai o loʻo e malosi malosi i le tino poʻo le mafaufau, atonu o le a sili atu le aloese mai pe vaeluaina i nisi o vaega e fetaui ma le malologa. I soo se tulaga, pe a maeʻa le galuega e tatau ona tuʻuina atu ia te oe le avanoa e malolo ma toe faʻafoʻi ai le malosi.

Leitioa a tele tusi e uiga i le faʻamalosi. E mafai foi, e pei ona mafai ai, ona saunia le tino mo le vave ona fetuunaʻi. O le mea lea, o vaʻavaʻai vaʻaia ma le faʻaaogaina o vai malulu o ni auala sili ona lelei e puipuia ai le VSD. Aua e te laei lelei tele, e sili atu pe afai e te toʻa i fafo, nai lo le vevela.