O fiva fiva i tamaiti

O le fiva fiva e taua o se maʻi pipisi, o loʻo faʻaalia i se tuufaatasiga o faʻaaliga o le pipisi, angina ma se faʻavevesi i le tino. O se siama siama lenei, ma o le sui e mafua mai i le fiva fiva o se peta-hemolytic vaega A o le streptococcus. O tamaiti e maua i le fiva, e masani lava mai le 1 i le 10 tausaga, e afaina i le fiva.

O le fiva fiva i tamaiti e oo atu i le tausaga e seasea lava ona tupu, ona o loo i ai a latou tui puipuia mai le tina. O le gasegase e faʻapipiʻiina i luga ole laʻau eletise, e masani ona masani ona faʻafesoʻotaʻi mea e afaina (mo se faʻataʻitaʻiga, ma meataalo).

Faailoga ma faailoilo mūmū i tamaiti

O le vaitaimi le tumau o faʻamaʻi pipisi mai le 3 i le 7 aso. A o lei amataina le mumu, o le tamaititi o le tino e matua leaga lava lona leaga: o ia o le a moe ma le manava. E i ai faitioga o le magia ma le ulu. O le vevela o le tino e amata mai i le 38 ° i le 40 ° C. O faailoga muamua o le fiva mumu e aofia ai foliga o le vomiting ma fuluʻi i le tino atoa: o lanu mumu mumu e faʻaalia i luga o le eleele e iloa i luga o le paʻu paʻepaʻe. Le tele o le vevela i luga o foliga, vaega o paʻu paʻu, pito i luga o le ogalaau. Faʻasalalau mumu lanu, o le pale, nasolabial tolu tafatolu feteʻenaʻiga ua faʻamalosi. E le gata i lea, e mafai e le tamaititi ona faitio i le faʻaalia o le tiga pe a afaina - o se faʻaaliga o le angina. O le gagana a le tagata maʻi e mauaina se lanu mumu sesega. Faʻasa ma fiva i le tele o aso. A maeʻa le 4-6 aso, faʻapupula le paʻu i luga o le paʻu i le nofoaga o le vevela.

Ona o le malamalama, o le siama o le fiva vevela e le faigata, ma e leai ni suʻesuʻega faaopoopo e manaʻomia.

O le a le fiva matautia?

Fiva maualuga, vevela, tiga i le faai - o le mea moni, e le manaia. Ae o le mea aupito sili ona matautia e leʻo le faʻamaʻi lava ia, ae o faʻafitauli o loʻo taʻitaʻia ai. O le mea moni o le sui mafuaʻaga o le maʻi - streptococcus - mo se taimi umi ua tolopoina ma ua taamilo solo i le tino atoa. O se tasi o faʻafitauli pe a maeʻa le fiva e aofia ai le salalau o faʻamaʻi i totonu o totoga o le tino ma tino o le tino: abscesses, inflammation of lymphodes (lymphadenitis), ear center (otitis), kidneys (glomerulonephritis), membranes (synovitis). Ae ui i lea, o taunuuga pito sili ona matautia o le fiva mumu o le faaleagaina o le fatu (maʻi myocarditis) ma le atinaʻeina o le rūmatism, lea e foliga mai o se taunuuga o le salalau o toxins e maua mai i le streptococci.

E faʻapefea ona togafitia se fiva mumu i tamaiti?

Faatasi ai ma se foliga mumu mumu, e mafai ona faia togafitiga i le fale. I tulaga ogaoga, e manaʻomia le falemaʻi. O le vaiaso muamua o gasegase e manaomia e le maʻi maʻi se moega e malolo, ma le mou ese atu o faʻaaliga iloga, e mafai ona tulaʻi i luga. E tutusa lava le taua o le tausisia o se taumafataga le lelei ma le fiva mumu. Meat, iʻa, susu susu, masini paluga, pata, sua suamalie. O lona uiga o le tuʻuina atu o meaʻai mafanafana, fufulu ma kuka. O meaʻai e tatau ona faʻapitoa-vai poʻo le vai. O le malosi o le pulega o le inu mo le aveesea o toxins mai le tino.

E faapefea ona togafitia le fiva mumu i fualaau faasaina? O le fomaʻi o le a faatonuina togafitiga antibacterial. O vailaau faʻamalosi o le penicillin group e masani lava ona faʻatulagaina: mo se faʻataʻitaʻiga, amo. Afai o le vaega o le penicillin e le faʻamaonia, e faʻasolo mai le erythromycin. I le tali tutusa ma sui antimicrobial, antihistamines (tavegil, diazolin), sauniuniga ma le palasio, vitamini C. O le aʻafiaga i le 'angina local - faʻalūlū susu o gaosi, o se vaifofo o furatsilina.

E masani ona popole matua pe o le fiva mumu e pipisi mo isi tamaiti? Ioe, ioe. O se tamaititi maʻi o se lamatiaga i isi. E tatau ona vavae ese i se isi potu mo le itiiti ifo ma le 10 aso. E masani ona manaʻomia le faʻamalosi o le potu ma vavae ese solo ma ipu mo le tamaititi.

O le puipuia o le faamai ua faaitiitia i le tuueseeseina o tamaiti mamaʻi, o le tuuina atu o pulega mama (hygienic regime (ventilation, fufulu mama). O faʻamaʻi mai i le fiva fiva e leʻi atinaʻe i le taimi nei.