Akane National Park


I Iapani, i le itu i saute sisifo o le Shiinsoko Peninsula, o loo i ai se lalelei matagofie o Akan National Park. O loʻo tu i le ogatotonu o le Prefecture o Hokkaido ma e lauiloa mo le malosi o mauga mu ma taupou o taupou.

O le a se mea manaia e uiga i le paka?

O le vaega ole nofoaga puipuia o le 905 sikuea sikuea. km. O le faimalaga i luga o le teritori e faʻatapulaʻa, o lea e sili ai le alu i luga poʻo le uila.

I le Akane National Park i Iapani e tolu vaituloto tetele:

  1. I le itu i sasae - Masyu-leai . E i ai le loloto o le 35 m ma o loʻo i totonu o le caldera, lea o loʻo siʻosiʻomia e maʻa papa. I aso la, o le vai o le vaituloto e lanu moana lanumoana, ma faafetai i le manino manino, o le a mafai e tagata malaga ona matamata i le pito i lalo. O le mea moni o le mea lea e leai se vaitafe e tafe atu i totonu o le vai ma e tafe mai ai.
  2. I le itu i matu, Kussioro-leai . O le vaituloto pito sili lea ona tele o le malo, o lona nofoaga e 57 km. O le vaituloto o se nofoaga lauiloa i le vaitau o le taumafanafana. O iinei o loʻo i ai ni matafaga ua saunia lelei, o le oneone e vevela i vai vevela. I le taumalulu, toetoe lava o le teritori uma e ufiufi i le aisa, ma pe a faʻamalosi, e foliga mai e maua ai le lagona o se vaituloto "pese".
  3. I le itu i saute sisifo o Akan-ko . O le vaituloto e lauiloa mo algae e le masani ai, o foliga masani masani, e taʻua o le marimo (Aegagropila sauteri). O le ituaiga lea o le vaituloto, e iai lona telē ma se pesipolo. Toto laau toto i taimi uma (e oʻo atu i le 200 tausaga) ma o loʻo faʻaauau pea ona faʻatupulaia pe afai e le o faʻamoemoe. Ua manatu i latou o le natura masani o le atunuu. E oo lava i se falemataaga ua faapaiaina i nei algae e le masani ai o loʻo galue i le paka.

O vaituloto e tumu i motu laiti, ma ogaoga vaomatua ma vevela vevela e siomia i latou. E lata i le pito i tua o nofoaga taua (mo se faʻataʻitaʻiga, Kawayu onsen), lea e masani ona tumu.

Volcanoes o le paka Akan

I le talafatai i saute o le vaituloto ei ai se laina amata mo le aʻe i le pito i luga o le volcano Oakan-i luga (maualuga 1371 mita). O le siitia ma le laʻititi i le averesi e oʻo atu i le 6 itula.

O nai kilomita le mamao o le pito sili ona maualuga lea o le National Park - o le volcano malosi o Maakan-nai (1499 m). I luga o le vaitau mai le 1880 i le 1988, na paʻu 15 taimi. I le pito i luga e i ai se mea maualuga o le sulfur i le ea, lea e faigata ai ona manava. O iinei e mafai ona e vaʻaia ai laufanua e le mafaamatalaina: o vaitafe paʻu e ufiufi ai vaovao e sosola ese mai vavae. E sili atu le faigofie ona e alu i le mauga i luga o le Vaituloto o Onneto-pe.

O le aulelei mo tagata tafafao maimoa o le volcano foi Io-zan, o lona maualuga e 512 m luga aʻe o le sami. O le savaliga e tusa pe tusa ma le 1 le itula, aʻo tagata tafafao maimoa e mafai ona latou vaaia mea mataʻutia: faʻaogaina, pe a faʻafefe ai le va o le sulfuric ma le faʻafefe o vai ola.

Fauna o le National Park

I luga o le vai o Akan i le taimi o le taumalulu taumalulu na taunuu mai ai pupuni o le Tantis. O nei manulele tetele, o lo latou tuputupu ae e sili atu i le faailoga o le 1.5 mita. O loʻo taʻua i latou o ituaiga sili ona lalelei ma taʻatele o latou ituaiga.

Mai i manulele i le eria puipuia, e mafai foi ona e maua se vaomatua lanu uliuli ma se swan-sweeper. O le lalolagi o manu o le paka e eseese, o le fale o squirrels, foxes mūmū, pulou Siberia, uʻamea enaena ma nifo solo.

Vaega o le asiasiga

Afai o le ae manumalo i se mauga mu pe savali foi i totonu o le paka, e tatau ona e aveina ma oe lavalava lelei o taʻaloga ma seevae. E tatau ona i ai sou sapalai vai ma se kata o tagata tafafao maimoa, lea e tuuina atu i le faitotoa.

Pe ae aʻe i luga, faʻalogo i faailoga ma faʻailoga. Faʻataʻi lelei ma le fesoasoani a se taʻitaʻaiga tomai ma i le tau vevela.

E faʻapefea ona oʻo i ai?

Mai le taulaga o Abashiri i le Akan National Park i Iapani, e mafai ona e alu i se taamilosaga faatulagaina pe i luga o le taavale i luga o le telefoni numera 243 ma le 248. O le malaga e oo i le 2.5 itula.