ARVI - faʻamaoniga ma togafitiga i tamaiti, o le mea autu o le malulu o le susu

O matua o tamaiti laiti o se mafuaaga taatele mo popolega mo matua. E masani lava latou te le iloa le auala e amio ai, ma le a le mea e fai i ai, nai lo le ARVI e ese mai le maʻi. Mafaufau i le solitulafono, sei tatou faaigoaina ona uiga, faailoga ma faafitauli e ono tutupu i tamaiti oe na maua se faʻamaʻi pipisi, matou te lisiina auala o togafitiga ma le puipuia o le maʻi.

O le taimi e faʻaolaina ai faʻamaʻi pipisi o viral infections i tamaiti

Faʻatelega mafuaʻaga o faʻamaʻi pipisi o viral infections i tamaiti o fomaʻi o le parainfluenza, faʻamaʻi pipisi, adenovirus ma le rhinovirus. E tuʻuina atu na o otaota vaalele. I tagata, o nei faʻamaʻi e masani ona tuʻufaʻatasia i se tasi o upu - o le malulu masani. E tusa ai ma faʻamatalaga faʻamaumauga a le ARVI, o faʻamaoniga ma togafitiga i tamaiti o loʻo faʻamatalaina i lalo, e oo atu i le 3 tausaga e tumau ile 6-8 taimi i le tausaga. E mafua ona o le le mautonu o le tino puipuia.

O le taimi e faʻalavelave ai faʻamaʻi pipisi o viral respiratory, lea e le o se faailoga ma e togafitia i tamaiti, o le mea lea, e tumau mai le 1 i le 10 aso. O lona umi, o lona umi e 3-5 aso. I le taimi lava e tasi, o le vaitaimi o le pipisi (o le taimi e mafai ai ona pupu isi) o le 3-7 aso. E taua le manatua o le mea lea e faʻamautu ai le manava, pe a mavae ni nai vaiaso, e pei ona faʻaalia mai muamua faʻamatalaga o le falemaʻi.

Faailoga o le ARVI i tamaiti

O se faʻamaʻi faapena o se amataga maoaʻe. I lenei tulaga, fomaʻi i faʻaaliga o lana faʻamatalaga 2 faʻamaʻi: catarrhal ma le inosia. Muamua o loʻo faʻaalia i le faʻaalia o faailoga i fafo, e aofia ai:

O nei faailoga o faʻamaʻi pipisi o viral infections i tamaiti e avea ma faʻamatalaga i le amataga o le togafitiga. I le toesea, poo le sese le tofiaina ma isi atinaʻe o le gaioiga, o loʻo i ai faailoilo o le inupia, ao amata ona faʻamalolo le patho i totonu o le toto o oloa o lona gaioiga taua. I le taimi lenei, o mea nei o loʻo tusia:

  1. Faʻalavelave le mautonu:
  1. I le vaega o totoga o le gastrointestinal tract:
  1. O le faʻatoʻilaloina o le faʻaaogaina o le tino puipuia o le faʻalauteleina lea o laina faʻapitoa o le lymph.

E faʻapefea ona iloa le faʻamaʻi mai le ARVI i se tamaititi?

Ona o le mea moni e faapea o nei 2 faʻamaʻi e mai i le natura viral, o loʻo i ai a latou faʻaaliga mai fafo. O matua lava ia e masani ona le mafai ona latou iloa saʻo le mea o loʻo maʻi ai se tamaititi. Faatasi ai ma eseesega autu o:

  1. O le maʻi e masani lava ona i ai se faʻalavelave mataʻutia. E masani lava i totonu o ni nai itula talu ona maua le pathogen i totonu o le tino, o loʻo i ai se faʻafitauli i le soifua manuia atoa, vaivai, vaivai. O le ARVI o se auala faifai malie ma se faʻaopoopoga o faʻamaoniga - o le isu o le isu, o le agavaivai i le faʻaʻa, ona o le tale.
  2. Pe a faʻapupula le maʻi i le ulu o le ulu ma le maualuga o le vevela i le 39, faʻavauvau, afu tele. O faʻamaʻi pipisi o vailaau faʻamaʻi e faʻaalia i le faʻaogaina o le gaogao, faʻafefe.
  3. I le taimi o le malulu, o le inu oona ei ai sina tikeri o le mamafa. O le paʻu e faʻaalia i se tulaga ogaoga, ma faʻalavelave masani. I le leai o se togafitiga taimi, o se suiga i le bronchitis ma le niumonia e mafai.
  4. O se taimi umi o le toe faʻaleleia o le masani lea mo le faʻamaʻi. E tusa ma le 1 le masina. O loʻo i ai se faʻamaʻi o le asthenic, lea e faʻaalia i le vaivai o le vaivai, faʻafefe o lagona, ma faʻaitiitia ai le manaʻo.

I nisi tulaga, ua matau e mātua o le tamaititi ei ai le ARVI e afaina i vae. O lenei mea uiga ese ua faailoa mai ai le maualuga o le inupia o le tino, ma e masani ona matauina ma le faaopoopoina o se mea e ono aafia ai. E masani lava i le taimi, o le malulu le iloa i le leai o se togafitiga e atiaʻe ai i le niumonia. O loʻo faʻaalia i le faʻailogaina o le faʻaleleia o le tino, o le gaʻo malosi, e manaʻomia ai togafitiga faʻamaʻi ma le falemaʻi.

ARVI ma le maʻi faʻamaʻi i tamaiti

O le tele o tina, e faatatau i le fomaʻi, latou te faitio e uiga i le mea moni o le manava o loʻo tiga i le ARVI i le tamaititi. O lenei mea ofoofogia e tumau 1-2 aso pe a uma le amataga. I lenei tulaga, o loo i ai le vomiting, o se fale masani, ae e le o matauina le ita o le peritoneum. I ia tulaga, o se suʻesuʻega muamua o le appendicitis ua faia sese. Ina ia iloa lelei, e tatau ona e vaʻai i se fomaʻi.

E tatau ona maitauina o le gasegase o le tino i ARVI, o faailoga ma togafitiga i tamaiti e ese mai le togafitiga matutua, e 2 aso. O le mafuaaga o lenei mea matautia e mafai ona avea ma le toilalo o le autonomic system e toxins, lea e faʻamalolo e pathogens. O le tagata maʻi e tumau:

Tuai i tamaiti ei ai ARVI

O le vavalalata i le ARVI e lauiloa pe a tupu le maʻi i le rotavirus . O lenei mea e mafua ai le gaioiga e aafia ai le manava ma le manava. O le siama e faigofie ona puipuia i togafitiga. E masani ona i ai se fesoʻotaʻiga o le gasea, vomiting, o se tulaga lautele o le malosi, le mautonu. E le faʻaalia e le tamaitiiti le fiafia i taaloga, e masani ona pepelo. O lenei faailoga e matauina mo le 1-3 aso, ona maeʻa ai lea o se taimi o le toomaga.

Enterovirus ma adenovirus e mafai foi ona faʻafefe ai le manava. I lenei tulaga, o lo latou fesiitaiga e faʻatinoina e ala i se auala faʻafesoʻotaʻi-fale. O le faʻamaʻi e tuʻuina mai ma le faʻaalia o faʻamaʻi nei:

Vomiting i le ARVI i se tamaititi

Vomiting i le ARVI e mafai ona avea ma se taunuuga o le tali atu a le tino i le malosi o le vevela. E taua le matauina o se tulaga faapea o le mea e tulaʻi mai o se mea e tasi. Afai e maʻi le tamaititi mo le aso atoa ma i le faaiuga, e le lelei le setete o le soifua maloloina, e lua pe sili atu gaioiga faʻataʻitaʻiga ua maeʻa, e tatau ona faʻatalanoa se fomaʻi. O lenei faʻamaoniga o le uiga o le faʻamaʻi rotavirus, e pei ona faamatalaina i luga.

Lulu i tamaiti ei ai ARVI

Mafaufau i le ARVI, o faailoga ma togafitiga o tamaiti o loʻo faʻamatalaina i totonu o le tusiga, matou te maitauina o le faateleina o le tau o le vevela o le faailoga muamua lea o se mea faʻalelei. O le mea lea e taumafai le tino e fasioti le siama, faʻaitiitia lana gaioiga, puipuia le toe gaosia, toe faʻaleleia atili o le maʻi. Ae i se malulu faigofie, o le taua o lenei tulaga maualuga e le sili atu i le 38 tikeri. I le ARVI, o le vevela o le 39 i totonu o se tamaititi atonu o le a avea ma faʻamaʻi. O loʻo i ai faʻamaoniga: o le ulu o le ulu, tamaʻi, tamaititi le toʻa, e musu e taʻalo.

E taua le maitauina o fualaau antipyretic e ave pe a oʻo i tulaga taua ua pasia le faailoga e 39 tikeri. Seʻi oʻo i lenei taimi, e le fautuaina fomaʻi e faʻaaoga vailaʻau. O nei fautuaga e mafua mai i le manaʻoga e faʻagaoioia le polokalame puipuia, o le faʻavaeina o mea faʻamalosi i le pathogen.

O le a le umi e tumau ai le vevela mo tamaiti?

E taua le maitauina o fualaau antipyretic e ave pe a oʻo i tulaga taua ua pasia le faailoga e 39 tikeri. Seʻi oʻo i lenei taimi, e le fautuaina fomaʻi e faʻaaoga vailaʻau. O nei fautuaga e mafua mai i le manaʻoga e faʻagaoioia le polokalame puipuia, o le faʻavaeina o mea faʻamalosi i le pathogen. Faʻamatala le aofaʻi o le vevela i totonu o le ARVI o loʻo uuina e tamaiti, o faifeʻau e talanoa i le aofaʻi o le aofaʻi o le 3-5 aso.

I lenei tulaga, latou te maitauina le tele o le vevela ole ARVI ile tamaititi e faalagolago ile:

E faapefea ona togafitia le ARVI i tamaiti?

Le amata togafitiga o le ARVI i tamaiti e talafeagai ma le faʻaalia o faailoga muamua. O le faʻavae o togafitiga i lenei tulaga o se mea faʻapitoa-o le tau faasaga i faʻaaliga: fufuluina o le isu, vevela, ma le faʻaleagaina. Ae ina ia faʻaaogaina le mafuaʻaga e tatau ai ona fuafua le ituaiga o pathogen. Ona o le mea moni e faapea o se faʻamaʻi e manaʻomia le taimi, o fomaʻi e suʻeina le tofiaina o vailaʻau faʻasaina ma le lautele. O le lavelave o togafitiga mo ARVI e aofia ai:

Togafitiga o le ARVI i tamaiti - fualaau faasaina

Muamua, e tatau ona fai atu o vailaau faʻamaʻi mo ARVI i tamaiti, e pei o tagata matutua, e le faʻaaogaina. Latou te le aoga i lenei ituaiga o faʻalavelave - latou te aafia ai microorganisms, ma faʻamaʻi pipisi o le tino e maua ai se natura viral. O le tauamiotonuina mo le faʻaaogaina o sea ituaiga vailaʻau e mafai ona mafua mai i le faʻaopoopoga o faʻamaʻi o aʻafiaga.

O vailaau faʻasaina mo le ARVI, o ona uiga ma togafitiga i tamaiti e tatau, i nisi taimi, i le tulaga o le tamaititi, e tatau ona faʻamaonia i le 1-1.5 aso muamua. Faatasi ai ma vailaʻau o loʻo faʻaaogaina i le ARVI, e tatau ona taʻuina:

  1. Iniseti:
  1. Mo togafitiga faʻapitoa i le lotoifale:
  1. Antipyretics:

O le a le umi e gata ai mo se tamaitiiti?

O le umi o faʻamaʻi pipisi o viral respiratory infection o se faʻavae taʻitasi taʻitasi. E le mafai e tamaiti o le vasega ona tuuina atu se tali le mautonu i lenei fesili. E tusa ai ma faʻamatalaga fuainumera, o le umi o le umi o le malulu mai le taimi o le faʻaaliga muamua o ona faʻailoga seia oʻo ina leai se faʻaaliga o faʻamatalaga ile 1-1.5 vaiaso. Ae e le o lona uiga o le tina e tatau ona tu i luga mo se togafitiga umi. O mea e fuafuaina ai lenei tulaga maualuga o:

E tatau ona maitauina o soʻo se siama e mafai ona suia. O lenei mea moni e fuafua ai le tagata algorithm o le togafitiga mo le ARVI, o faailoga ma togafitiga i tamaiti o loʻo faamatalaina i luga. O lenei tulaga matautia ua suia atoa ai le fausaga o le siama - o loo i ai ni faailoga fou e mafai ona taʻitaʻia ai fomaʻi, faʻamalosia ai le faagasologa o suʻesuʻega. O se taunuuga - o le manaʻomia mo togafitiga umi, o le faʻaaogaina o auala fou, fualaau.

Faʻaiʻuga pe a uma le ARVI i tamaiti

O le masani masani o le faʻalavelaveina o faʻamaʻi pipisi o viral infections i tamaiti o le aʻafia lea o sinususes o le isu - etmoiditis, sinusitis. O le faʻailoga autu o ia soliga o le faʻasalaga masani lea. O le tamaitiiti lava ia e faitio i:

  1. Tigā masani. I le vaʻaia, e mafai ona iloa e mātua le faʻafefete i le vaega o le auvae pito i lalo. E tatau ona maitauina o le mea sili e ono mafai ona atiaeina sea ituaiga solitulafono ua matauina i tamaiti o lo o ufiufi le ulu o septum, nifo nifo.
  2. O le afaina o le pito i luga o le respiratory tract e vaaia foi o se taunuuga o le SARS, o faailoga ma togafitiga i tamaiti e talitutusa lava ma tagata matutua. I le laryngitis, o tamaiti e faitio i le afu, o se mea i totonu o le faai, tickling.
  3. O le tonsillitis gasegase e manatu i fomaʻi o se taunuuga o se malulu. O le tamaititi e tiga i le foloina, o loʻo i ai se fula i le faai. O lea ituaiga solitulafono e matautia ona e mafai ona tuʻuina atu faʻafitauli i fatuga, o le cardiovascular system.
  4. O le toilalo o le fesoasoani faʻalogo e le o se mea e le masani ai pe a maeʻa le ARVI. O fomaʻi e masani ona faʻamau i luga o le au o le otitis , eustachiitis. E faitio le tamaititi i le tiga o le tui i le taliga, lea e mafua ai ona faʻaitiitia le faʻalogo.

Maʻa pe a uma le ARVI i se tamaititi

Toto tumau i se tamaititi ina ua maeʻa le ARVI ile 1-2 aso. I le taimi lava e tasi, e maualalo le malosi, e le faʻafefe, ma o le taimi e tupu ai le tale e tupu. Afai ua maitauina le tale i le 3-5 aso, o lona malosi e le faʻaitiitia, e tatau ona liliu i le tamaititi. O se asiasiga i le fomaʻi o le a mafai ai ona faʻatuina le faʻalavelave, metotia ma algorithm o togafitiga. O lenei faʻamaoniga e faʻapitoa mo faʻamaʻi o le pito i luga o le respiratory tract:

O loʻo i ai i le pepe ni aisa pe a uma ARI

E masani lava ona matauina e tina o le tamaitiiti pe a mavae le maʻi o le ARVI ma tamaʻi povi. O le mafuaaga autu o na mea tiga o le oona o le tino. O lenei mea o loʻo faamatalaina ai le mea na tutupu i le tamaititi ina ua uma le tausiga a le ARI i le vevela o le 37. I ia tulaga, e faʻaitiitia ai mafatiaga, faʻaaoga se suauʻu vevela (o le vevela e faʻasagaina ia lava). O se fofo faapena e fesoasoani e faalautele ai i totonu o le toto toto toto, faateleina le tafe o le toto ia i latou. O le faʻaaogaina o lenei aʻafiaga o le ARVI, o faʻamaoniga ma togafitiga i talavou ma tamaiti o loʻo taʻua i luga, o togafitiga e faʻamatalaina mai uluai faʻaaliga.

Puipuia o le ARVI i tamaiti

Puipuiga o le influenza ma le ARVI i tamaiti, o sauniuniga mo le faʻatinoga o loʻo faʻatulagaina e se fomaʻi, o loʻo faia se sao taua i le puipuia o faʻamaʻi pipisi. I le taimi lava e tasi, o ia vailaau e sui ai vailaʻau e faʻaaogaina e: