Vaʻaia Rotavirus - faʻaʻailoga

E tele atu taimi e tupu ai le faʻamaʻi o le Rotavirus i tamaiti nai lo tagata matutua. E fesoʻotaʻi lenei mea ma le atinaʻe o puipuiga, faʻapea foʻi ma se auala e ola ai.

O le mea moni o le siama rotavirus e masani ona ulu atu i totonu o le tino e ala i lima eleelea ma le tipi, fualaau e leʻi fagaina ma fualaʻau. A tatou faʻalogo i le fuaitau a fomaʻi e uiga i le manaʻomia ona fufuluina lima aʻo leʻi 'ai, pei o fualaau faisua ma fualaau' aina, e masani ona lamatia le faʻamaʻi pipisi i rotavirus. E le gata i lea, o lenei faʻamaʻi e mafai ona lavea ai se tagata e ala i le tafe vai, aemaise lava pe a maeʻa faʻalavelave faʻafuaseʻi.

Rotavirus e matua faʻamaoni - e le faʻaumatia e ala i meaʻai faʻamalo, o aʻafiaga o le vevela e le afaina ai foi ona atinaʻe. Mo se faʻataʻitaʻiga, i totonu o se pusaaisa rotavirus e mafai ona tausia mo ni nai vaiaso.

O faʻamaʻi pipisi Rotavirus e mafai ona faauigaina:

O nei igoa uma e fetaui ma se tasi faʻamaʻi.

Faailoga o le rotavirus faʻamaʻi i tagata matutua

O faʻaʻailoga o le rotavirus e mafai ona faʻaalia manino pe i ai se ata e le lelei ona faʻaalia.

Muamua, e ulu atu le siama i le mucosa gastric, ona salalau lea ma faaleagaina le mucosa intestine laitiiti.

I aso muamua o faʻamaʻi pipisi, e leʻo faaalia e le rotavirus ia lava, ma e le masalomia e le tagata ua tupu lena siama. A maeʻa pe a ma le 5 aso, o le tagata maʻi e mafai ona i ai se faʻamau tiga, o le tale, ma o faailoga uma e taʻu mai ai ua malulu . I le taimi lava e tasi, e mafai ona tulaʻi le vevela o le tino i le subfebrile, lea e faʻaalia ai foi le tutusa o le rotavirus ma le faʻalaʻi masani.

I ni nai aso talu ona mavae le uluaʻi faʻamaoniga, na mafai e se tagata ona uma le vevela i le 38 tikeri. Faʻafuaseʻi, o loʻo i ai le nausea, e musu le tagata maʻi i meaai ma e manaʻo e inu vai poʻo le lauti. Ona i ai lea o se uunaiga ia vili, ma e mafai ona avea lenei ma faailoga muamua o rotavirus. E mafai ona tulaʻi mai pea le gag reflex i taimi uma, faatasi ai ma se vaitau o le 15-30 minute. O se faʻaaliga mataʻutia o le rotavirus e matautia ona o le tino ua faʻamalūina. Afai e sili atu i le aso ni vomiting e sili atu i le 8 taimi, e tatau ona e valaʻau i se avetaʻavale, lea o le a tuʻuina atu ai se kululu e puipuia ai le faʻamalolo.

O le tulaga e faigata i le mea moni e faapea, i le aso muamua o le faʻaaliga o le rotavirus ma le vomiting matuia o le tagata maʻi e le mafai ona ave sina mea itiiti lava - o soʻo se mea taumafa poʻo se mea e maua ai le suavai e mafua ai le vomiting reflex i totonu lava o minute muamua pe a uma ona faʻamaʻaina.

O le isi uiga o le rotavirus o le manava. O manaoga i totonu o le falemaʻi e mafai ona masani, ma e aʻafia ai foʻi le maʻi o le tino. O le maʻi e tupu ona o le iniseti - mumū o le tootoo laitiiti, lea e faʻaosofia le rotavirus.

I le taimi o se faʻaaliga iloga o le rotavirus, lea e mafai ona oʻo atu i le 3-5 aso, e mafai e le tagata maʻi ona faʻaleleia atili le vevela, lea e faigata ona tuʻituʻi.

E tatau foi ona maitauina o faailoga o rotavirus i tagata matutua e masani lava ona le lelei ona faamatalaina, ma o nisi o nei mea e le o matauina: mo se faataitaiga, atonu e leai se tiga i le tiga ma le tale, po o le vomiting. O le agamalu o le rotavirus e fesoʻotaʻi ma le malosi o le maʻi. O nisi taimi atonu e le masalosalo se tagata o lona tino e afaina i rotavirus, ma o le a ia aveina O lenei mea mo se manava masani o le ita, ma o le a manatu o le a avea o se taunuuga o le le tagofia o meaai leaga.

Ole taimi ole faʻalavelave ole rotavirus

O le taimi e faʻaolaina ai le rotavirus e mafai ona oʻo atu i le 10 aso, ma faʻamaonia manino o loʻo tutupu e tusa ma le 3 aso. Afai o le maʻi o loʻo i ai ni faʻaaliga manino ma e faigata ona faʻafeiloaʻi e le tino, o le umi o le taimi e faʻaolaina ai e mafai ona faateleina i ni nai aso. I lenei tulaga, o le toe faʻaleleia o le a le itiiti ifo ile vaiaso.

E faapefea ona faʻaalia le rotavirus i tamaiti?

O le eseesega tele i le va o le susu i totonu o tamaiti e faapenei: