O a mafuaʻaga autū o le maʻitaga e leʻo faʻatupulaia?
I le amataga, e tatau ona maitauina e tusa ai ma fuainumera fuainumera, e tusa ma le 15-20% o maitaga uma e faaiu i lenei auala. I le taimi lava e tasi, o se aganuʻu le faʻateʻa ese o le "taimi faʻalavelave," o lona uiga. le taimi o le atinaʻeina o sea solitulafono e ono foliga mai. E aofia ai: 7-12 aso (faʻatulagaina o le faʻatulagaga), 3-8 vaiaso o le faʻasologa (vaitaimi o le embryogenesis), e oʻo atu i le 12 vaiaso (faʻavae o le placenta). E taua le iloa o le mea pito sili ona matautia i lenei itu o aso muamua ia o le maitaga.
Afai tatou te talanoa tuusao e uiga i mafuaʻaga mo le amataina o se maitaga e le i faʻatupulaia i le amataga, ona tatau loa lea ona faʻailoaina vaega nei o mea taua:
- kenera (solia o le genus genus);
- faʻamaʻi pipisi o le gaosia (herpes, cytomegalovirus, mycoplasmas, streptococci, gonococci, chlamydia, ureaplasma , ma isi);
- faʻaogaina o meaola (afaina, afaina, salpingoophoritis).
I le faʻatatau tonu i le faʻaitiitia o le maʻitaga, ona faʻalagolago tonu lea o mea uma i le mafuaʻaga.
O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, i faiga le lelei, o meaola faʻapitoa e aʻafia saʻo i le fuamoa fetal. O lenei mea e mafua ai le le pipii atu i le puipui o le matua ma o le maitaga e le tupu.
O le i ai o faʻamaʻi pipisi ma le tumau i le taimi e oʻo atu ai i le faʻamaʻi o le pepe ma le vai inu mama lava ia, o le mea na mafua ai ona maliu ma maitaga e le toe tupu atili.
O a aʻafiaga autu o lenei solia?
Aʻo feutagaʻi ma le māfuaaga ua i ai se maitaga e le i faʻatupulaia i le lautele, sei tatou talanoa e uiga i taunuuga autu.
O le mea lea, e tatau ai ona fai atu, ina ia mafai ai ona taofia se maitaga e le o tuputupu aʻe, e tatau ona vavaeeseina atoa mafuaʻaga ma mafuaʻaga e mafua ai, ina ia aloese ai mai taunuuga. E manaʻomia lenei mea i le fuafuaga fuafuaina.