Hemangioma o le vaitusi - pe faʻafefea le matautia o le maʻi, ma pe faʻapefea ona togafitia?

Hemangioma o le tuilala o se fomaʻi leaga lea e atiina ae i totonu o le tino o le vertebrae ma e taʻitaʻia ai le faateleina tele o ipu toto. E mafai ona atinaʻe aʻoaʻoga i soʻo se vaega o le tino, ae e masani lava ona maua i le pito i lalo poʻo le pito i luga.

Hemangioma o le tuilala - o le a le mea i tagata matutua?

E ui o lenei suʻesuʻega e lagona le fefe, o le siamene o le vertebra e le o se mea mataʻutia tele. O nei fomaʻi o loʻo i luga o le tino e tupu vave, ae le tuʻuina atu ni meaʻai ma e le faʻaleagaina i kanesa. E tele taimi e feagai ai fomaʻi ma lenei faʻalavelave. Faʻamatalaga o le hemonioma o le uaea, e masani lava i se tulaga faʻafuaseʻi - pe a suʻeina le masukalokeletal system for other disorders. E tusa ai ma fuainumera, i totonu o fafine, e tele taimi e tupu ai fomaʻi lapisi.

Hemanioioma o le tuila - mafuaʻaga

Faʻamaumauga tonu o le mafuaʻaga o loʻo i ai le lemonioma o le tui, e le o faia e tagata atamamai. I le tele o tulaga, o le maʻi e maua i tagata o loʻo i ai se gaosiga o le genetic i ai. O le mafuaʻaga o le lemonioma o le tuilaine atonu foi i le faateleina o le estrogen o loʻo taamilo solo i le tino atoa pe a uma le fanau mai. O loʻo faʻamatalaina ai le mea moni e faʻapea, o sui o le faʻafeusuaiga e masani ona masani ona maua.

O le a le mea e lamatia ai le lemonioma o le uaea?

Pe o se lamatiaga matautia e lamatia ma o le a le ogaoga o se fesili lauiloa. Talu ai e le faʻaleagaina i latou, e le sili atu le matautia o tumeʻa vailaʻau, ae a oʻo i le matautia o le lemonioma o le tui, o le a mafai ona faateleina le gau o le vevela. E le gata i lea, o le tele o neoplasms e mafai ona afaina ai veins ma mafua ai le solia o le toto o le toto, lea e mafua mai i le mielopathy .

Faailoga o le hemanioma o le tui

Toeitiiti lava e le o se hemangione o faʻamau faailo - i le 85% o mataupu e le matemate tagata e uiga i le siama ma faʻaauau pea ona ola i se olaga masani. Faʻafitauli e amata i le taimi e amata ona tupu malosi ai le tino, faʻaumatia le tino o le vetebra ma tataʻi le mea o loʻo siomia ai. I lenei laasaga, o le hemanioma o le tuilala e afua ai ona tele le tiga.

Hemanioioma o le tui vavalo

I uluaʻi laʻasaga e leʻo faaalia mai le maʻi. O le aʻoga o loʻo faʻatupulaʻia lemu. O faailoga muamua e mafai ona iloa pe a amata ona taamilo i le siama o le manoa o le tino i luga o masini vavalalata. Muamua, o le tiga i le eria e afaina e le malosi tele, ae o le a oʻo i le taimi o le a atili faʻalavelave. E mafua lenei mea i le faʻateleina o le mamafa i luga o le taulaʻau ma lona iuga.

Hemangioma o le taula

O faʻaʻailoga e faalagolago i le mea o loʻo i ai le paʻu. O le Hemangioma o le vaʻai laulaʻau o loʻo i ai faʻamaoniga nei:

Hemangioma o le ulutala lumbosacral

E masani lava ona faʻaalia le faʻapitoa i le taimi e avea ai le lemonioma o le sela o le ositaulaga ma mea ofoofogia. O aʻoaʻoga mai le 1 cm le lautele ua uma ona mafaufauina e matautia. Talu ai o le vertebrae e sili ona tele i le itulagi sacral, e oʻo lava i le 1.5 centimeter tumo e mafua ai le le fiafia. O loʻo i ai se lemonioma o le tino o le tuilala e iai ni faʻaʻailoga:

O le tele o tagata gasegase latou te le iloa o le mafuaʻaga o nei mea uma o le lemonio o le uaina ma faʻaauau ona taʻitaʻia se olaga masani. Ua tupu lenei mea i faafitauli ogaoga. O le mea moni e faapea o le maʻi vevela, e le mafai ona faʻavaivaia le malosi o le tuilala, a leai o mea uma e mafai ona muta i le gau o le tino, togafitiga faaumiumi ma se umi umi o le toe faʻaleleia.

Hemangioma o le vertebra - togafitiga

O togafitiga sili ona aoga o togafitiga e tatau ona filifilia e le fomaʻi. E tolu taʻiala autu e faʻatatau i le auala e togafitia ai se leiomalo o le uaina:

A o leʻi filifilia se togafitiga, e tatau ona faʻamaonia le hemioma o le tui o le MRI ma isi suʻesuʻega faʻamalosi. Afai o le aʻoga e laʻitiiti lava ma faasolosolo malie lemu, e sili atu le tuulafoaiina ae le faia se gaioiga. O le mafuaaga o le togafitiga e le faʻatagaina atoatoa e aveesea ai le paʻu. O metotia uma e faʻamoemoe i le taofi o le alualu i luma o le faʻamaʻi ma faʻaitiitia le tulaga o le maʻi.

Massage ma le hemonioma o le tui

O togafitiga o se paʻu vascular o se fesili mataʻutia. E tele metotia o togafitiga i le i ai o nei aʻoga e le mafai ona faʻaaogaina. E le fautuaina mo tagata gasegase e iai se siama o le hemonioma o le tino o le vertebral ma faia ma le le fiafia. O le mafuaʻaga o le aʻafiaga faaletino o le a faʻaleleia atili ai le toto, ma e mafai ona faʻavave vave le paʻu. O massage e le faʻasaina i na o nisi mataupu, ma e tatau ona faʻamaopoopo le kosi i le fomaʻi.

O faamalositino ma le makeriki o le tuila

O gaoioiga taʻavale e mafai foi ona lamatia i vasoplasm vascular, ae o loʻo i ai nisi faʻataʻitaʻiga e lelei ona togafitia e tagata tomai faapitoa. A e mafaufau, pe a suʻesuʻeina se heiomaiomalo o le mea e fai, e mafai ona e manatua se yoga faapitoa. O togafitiga faʻapitoa e aofia ai le faia o ni nai faʻagasologa faigofie: vavao, vaʻavaʻaveʻa, slopes - mea uma e aofia ai le mafana mafana. O le mea autu o le tausisia o tulafono faavae:

  1. O gaoioiga uma e tatau ona faia lelei e aunoa ma le faʻaaogaina o le malosi.
  2. I le lagonaina o le le fiafia, e tatau ona maeʻa loa le faamalositino.
  3. Aua e te galue malosi. Afai e le mafai ona e faia ni faamalositino, aua e te faia e ala i le malosi.
  4. E sili le mafanafana faalua i le vaiaso.
  5. O faamalositino e mafua ai le tiga, e sili atu le vavaeese mai le polokalama.

Hemanioioma o le tuilala - togafitiga ma togafitiga faʻatoʻa

O isi vailaʻau i faʻavae vailaʻau e le lelei tele, ae o loʻo i ai ni fautuaga e mafai ona i ai se aoga aoga i le maʻi o le maʻi. O se togafitiga o le hemoioma leo laitiiti, mo se faataitaiga, e aofia ai le soloina. Mo le faʻaauau, faʻaaogaina le kerosene ma le suauu manogi ma le pepa mumu. E sili ona lelei le sufuluina o le faʻafefiloi i totonu o le nofoaga na afaina i le po ao lei alu i le moega.

Talosaga ua faamaonia. Latou te fesoasoani e faʻasaga i manatu o meaola ma faʻamaonia le paleni o le malosi o le tino. E tatau ona e faia le faʻaoga 6 - 10 taimi. Mo le sauniuniga o la latou ie pito sili ona talafeagai. O le mea o loʻo faʻamamaina i le kerosene ma faʻaaoga i se nofoaga tiga. I le pito i luga o le talosaga e tatau ona ufiufi i le polyethylene ma afifi i se uila mafanafana. E mafai ona e tausia le vailaau mo le tolu itula. Toe faia le taualumaga e fautuaina 1 - 4 aso.

O se vaifofo agaifanua aoga o le vai taele. Latou te lelei i le tiga o le tui, faʻafefe le vaivai, toe faʻafouina le paʻu ma e fesoasoani foi i le faʻaleleia o le moe. Taʻele i aso uma mo le masina. E tutusa ma lenei metotia o togafitiga, o tagata tomai faapitoa e asiasi atu i le vaitaele. O faʻatosiga o le taʻavale e aʻafia ai foʻi le soifua maloloina o le tui.

Hemangioma o le vaʻa - faʻaaogaina

O togafitiga faʻapitoa e manatu e tatau ona faʻamaonia pe afai o le togafitiga togafitiga e le lelei. O le faʻafitauli o le vertebroplasty o le lemonic vertebral e mafai ona afaina ai se tagata ma tuʻu ai pea ia ona le atoatoa. O faʻamaoniga autu mo le faʻatinoga o le tuputupu ae malosi o le paʻu poʻo le ausia o fuainumera taua. I lenei tulaga, o loʻo i ai se tiga faifaipea, ona e le mafai e se tagata ona ola i se olaga masani.

O le taotoga o le aveeseina lea o le faʻavae e ala i le faʻasologa i tua. O le hemangiomas laiti e vavae ese atoa, ae i nisi tulaga - pe a oʻo le lapoa - ua i ai se faʻalavelave o le gau o le tuilala ma le afaina o le loto, ona e manaomia e tagata tomai faapitoa na o le vaega lena o le masini vascular e lolomiina i luga o le vaʻa.

Aʻo toe faʻafoʻi mai mai le taotoga, e tatau i le tagata maʻi ona aloese mai le mamafa o le tino. E le mafai ona e faia ni mamafa, e le fautuaina e faʻaalu le tele o le taimi i se tulaga e nofo ai. O le toe faʻaleleia e aʻafia ai vasega o massage, togafitiga faʻasolosolo. E faasaina le faʻaaogaina o vailaʻau ma vailaʻau e le masani ai e mafua ai le vevela. I le faailoga muamua o se toe faʻafoʻi, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi lau fomaʻi.