Neurinoma o le nusi tusi suetusi

Neurinoma o le namu suʻe suʻega - o le neumaoma, o le schwannoma o loʻo maua mai - o se fomaʻi leaga e tupu mai i le numera Schwann o le nusi tusi suʻega. O lenei togafitiga e tusa ma le 8% o neoplasms uma i totonu o le paʻu o le tino ma e maua i tausaga taʻitasi pe a ma le tasi tagata i le selau afe. E masani lava ona atiae pe a uma le 30 tausaga ma e tasi le itu, e ui lava o loo i ai mataupu o le tulaga o le tulaga o le tumutumu o le tino.

Faailoga o togafiti o le nusi tusi suʻega

Mo lenei faʻamaʻi e faʻaalia e:

O lenei tumo e tupu malie lemu ma i le taimi muamua (e oo i le 2.5 cm i le tele) e le o se lamatiaga i le ola ma le soifua maloloina, e iloa ai na o le faaitiitia o le faalogo. I le laasaga lona lua o le faamai, o faaletonu e aafia ai mata ma maso o foliga e mafai ona faaopoopo i faailoga. I le vaega lona tolu, pe a oʻo le maualuga o le paʻu i le sili atu i le 4 cm, ona o le mamafa o le neoplasm i luga o le faiʻai, faʻafitauli matuia o le neurology, tiga o faʻamaoniga, ma faaletonu o mafaufau.

Faʻamatalaga o le neurinoma o le nusi tusi

O le suʻesuʻeina o le neurinoma o le nusi tusi suʻega e masani lava ona faigata ma i le taimi muamua, pe a faʻaalia e ia lava na o le faʻalogologo i le faʻalogo , e masani lava ona fenumiai ma le leai o se faʻalogo.

Auiliiliga o le faʻamaʻi o loʻo faʻaaogaina:

  1. Faʻaaliga. E faʻaaoga e iloa ai le faʻaleagaina o le faʻalogo.
  2. Suʻega suʻega mo le tali a le faiʻai. O le faʻagesegeseina o le fuaina o le faailo toetoe lava o taimi uma e faʻaalia ai le i ai o le neurinoma.
  3. Komepiuta komepiuta. Tumama e itiiti ifo i le 1.5 cm i lenei auala e masani ona le maua.
  4. Faʻamaumauga o le resonance magnetic. O loʻo faʻatatau i le auala e sili ona faʻatuatuaina mo le mauaina o se tumutumu ma lona faʻatinoina.

Togafitiga o aʻafiaga o le nusi tusi suʻega

E leai ni vailaʻau mo lenei faʻamaʻi.

I le le mautonu, e aunoa ma se taotoga, o metotia o togafitiga togafitiga o le nusi tusi suʻega e aofia ai:

  1. Faʻalogo. I le tulaga o siʻitaga laiti laiti, afai e le alualu i luma ma o mea e le taua pe leai foi, o le faʻatali-ma-le faʻaaogaina e faʻaaoga e mataʻituina ai le paʻu ma pulea lona tele.
  2. Lavelaina togafitiga ma metotia faʻalauiloa. E faʻaaogaina mo nai susu, ae e foliga mai o le a faateleina, e pei foi o mataupu pe a solia le taotoga o taotoga (matua e sili atu i le 60 tausaga, ogaoga o le fatu po o le fatu fatu, ma isi). O aʻafiaga o togafitiga faʻapitoa atonu o le faʻalogologo i le faʻalogologo poʻo le faaleagaina o namu. I le taimi lava e maeʻa ai le leitiola, o le faʻateleina o le soifua maloloina, o le aisa, o le 'ai, o le ulu, o le faʻaleagaina o le paʻu ma le paʻu o le lauulu i le nofoaga o le faʻamaʻi.

I isi tulaga uma, o le togafitiga o taotoga e faia e aveesea ai le neurinoma o le nusi tusi. O le taotoga e faia i lalo o le faʻafitauli lautele, e ala i le faʻamalosi o le ulupoo, ma e tumau mai le 6 i le 12 itula. Faʻalagolago i le tele ma le nofoaga o le paʻu, e tele lava ina mafai ona faʻasalaga pe faʻamaonia atoatoa le faʻalogo ma le gaioiga o fulufulu mata. I totonu o se falemaʻi, o se tagata e oʻo atu i le 7 aso pe a uma le taotoga. O le taimi atoa e toe faʻaleleia ai e mafai ona ave mai le 4 masina i le tausaga.

A maeʻa le taotoga, e tatau i se tagata ona maua se MRI i tausaga taʻitasi mo le itiiti ifo ma le lima tausaga e faʻamautinoa ai e leai se toe faʻafoʻi.