O le 1500 tausaga le matua o le Tusi Paia i Turkey na teenaina le faasatauroina o Iesu!

E leai se tasi na faamoemoeina lenei mea!

E foliga mai o le a le i ai lava se iuga i feeseeseaiga faalelotu i le va o tagata talitonu ma saienitisi, ma o iinei foi ia te oe se fou fou, o le a mumu ai le afi - o se Tusi Paia na maua i Turkey, o ona tausaga e sili atu i le 1500 tausaga, ae o le mea moni o lenei mea na maua o Vatican!

O le mea moni, o lenei Tusi anamua anamua na maua e le au suʻesuʻe anamua i le taimi muamua ma ina ua maeʻa le gaoi. 16 tausaga talu ai, na pulea ai e le pulega turuma ia tagata faataufaatauvaʻa faapitoa i aso anamua, ma aveese le lautusi paia. Mo le sili atu ma le 12 tausaga na nofo ai le Tusi Paia i le fausiaina o le faamasinoga a Turikoni, ina ua maeʻa ona iloa le taua o le sailiga, na filifili le au pulega e taofi le leo pe natia foi faamatalaga. Ma o lenei o le ae malamalama pe aisea ...

Ua maua i le Tusi Paia se ufiufi paʻu paʻu ma itulau sili ona lelei o paʻu, na tusia i mataitusi auro i gagana Arama ma Asuria (o le gagana Palesitina i le taimi o Iesu Keriso).

Ae o le mea e sili ona taua, o le Tusi Paia o loo i ai se Evagelia ua leiloloa na tusia e le soo o Keriso ma o se tasi o le 70 aposetolo a Panapa, oe na taʻitaʻiina atu Iesu ma ona soo le aposetolo o Paulo. E iloa lelei o Panapa ma Paulo e galulue faatasi, ae ... pe afai o tusi a Paulo e masani ona faaaogaina i le tapuaiga faaKerisiano ma o se tasi o tusitusiga autu o le talitonuga faa-Kerisiano, o tusitusiga a Panapa e faafetaia mea uma o loo aoao mai e le ekalesia!

Ua uma ona faaliliuina e le au atunuʻu se vaega o le Evagelia mai Panapa, ae na lava na o le Vatikana e amata ai le vevela. E foliga mai e tusa ai ma tusitusiga a le aposetolo, o Iesu e le o se atalii uma o le Atua, ae o se perofeta. Ma o le a le mea taua - i le lagi na toe ola ai, ma faasatauroina Iuta le Sekara nai lo!

Tuugamau o le Aposetolo o Panapa i Kuperu

Ma e sili atu foi, i lana Evagelia, na taʻua e Panapa Paulo e le o se aposetolo, ae o se taufaasese, ma taʻua ai o le faatuatuaga Kerisiano ua latalata atu i le goto o le la, talu mai le afio mai o le Mesia mulimuli mai Islamaeli e le mamao.

E faigata ona talitonu, ae ua iloa e le Ekalesia Katoliko le moni o le tausaga e 325 na palotaina ai le Evagelia i le Kolisi a Nikkei, ma e foliga mai o le Evagelia a Panapa "e lei pasiina" ma aveesea mai le Tusi Paia!

I le taimi nei, o le tusi o loʻo maua i le Ethnographic Museum of Ankara ma le faʻatali mo se faagasologa umi o le toe faʻaleleia, suesuega ma suʻesuʻega auʻiliʻili i le talosaga a le Vatican. Ia, ina ia mautinoa le leai o se masalosalo o le tau o itulau uma ua fuafua mai le 28 i le 35 miliona tala! Ia, seivagana o le a tuʻuina atu e se tasi se tupe faapena mo se mea sese?