Toe faʻafouina - pe aoga le talitonu i le toe fanauina o le agaga?

Talu mai le taimi na fesili mai ai le tagata i le mea o loʻo faatalitali mo i tatou i tua atu o le olaga? O lotu taʻitasi e ofoina atu e ia lava, faʻapitoa, faʻamatalaga o le tali. Ae o se tasi oi latou i le eseesega o faaliliuga e toetoe lava o tusi paia uma lava. Ma o lenei mea ua toe faafouina. E mafai ona tatou faʻatali mo le toe fanauina?

Toe faʻafouina - o le a lea?

O le toe fanaufouina o le toe fanauina o le agaga i le lalolagi faaletino pe a mavae le oti. Soʻo se fesuiaiga o le uiga o le tagata, o se vaega maualuga maualuga e tumau pea, e le faʻaogaina, o nisi taimi e taʻua o le maualuga maualuga. I lotu eseese, o le toe fanauina o le agaga e ese le eseesega. O nisi taimi o se vaega o le faaauauina masani o le olaga i luga o le fogaeleele, o nisi taimi o se meafaigaluega o le evolusione faaleagaga, e mafua ai le suiga o le agaga i se olaga sili ona atoatoa.

Faʻafouina i le FaʻaKerisiano

Ua teena e le Kerisiano aloaia le manatu o le toe fanaufouina o agaga e pei o le faia o se feeseeseaiga tuusaʻo i le manatu o le Apokalifa ma le Faamasinoga Mulimuli, ae, o le fiafia, o le toe faafouina i le Tusi Paia o loo taʻua. I le Ioane 9: 2, o loo taʻua i lalo: "Ma o le ui atu, na ou vaai i se tamaloa tauaso mai le fanau mai. Sa fesili Ona soo ia te Ia: "Rapi! O ai na agasala, o ia po o ona matua, na fanau mai o tauaso? Na tali Iesu: "E leʻi agasala o ia ma ona matua ...".

E uiga i se tagata o tauaso mai le fanau mai. O lona uiga, e le mafai ona agasala o ia lava i lenei olaga. Ana le tali atu Iesu i lena tagata e leʻi agasala, e mafai e se tasi ona finau faapea o le fesili a soo e mafua mai i manatu o le faaIutaia, ae na teena atoatoa e Keriso lenei manatu. O le upusii atoa e aofia ai le tali a Iesu, e le o matua o tauaso po o ia foi o le tagata agasala.

I soo se tulaga, o le manatu o le toe faafouina i le faaKerisiano ua manatu i ai. Mo ia i le Middle Ages faʻasauāina tagata o faʻalapotopotoga faʻapitoa.

Toe faʻafouina i le lotu Puta

Afai tatou te mafaufau i le aoaoga na ofoina mai i le lalolagi e Buddha , ona leai ai lea o se manatu mautu o le toe faafouina, e pei o le fanau mai o se agaga ola pea. O le uiga lenei o le Hindu, Krishna ma isi lotu Hindu. O le lotu Buddha e faʻaaogaina le manatu o le umi o le malamalama i lalolagi uma e ono o samsara .

E faavae i luga o karma, o le tele o gaoioiga talafeagai ma le le talafeagai, o le mafaufau e maua lona faatinoga i se tasi o lalolagi (sili atu mo galuega lelei, o le maualalo mo le leaga). O le faigamalaga e faʻaauauina seia oʻo ina ausia le sini o le toe faafouina-o le faʻasaʻolotoina o le malamalama mai i le faʻaogaina o tala pepelo. I le lotu Buddhist Tibet, o le toe faafouina ma le karma e fesootaʻi i le manatu o le Dalai Lama, o le tino faalelalolagi o se bodhisattva o le alofa tunoa. A maliu le taʻitaʻi faaleagaga, o loʻo latou sailia se sui o tamaiti na fananau i se taimi faapitoa. E talitonuina e faʻafetai i lenei faʻatinoga, o le Dalai Lama o taimi uma e avea ai ma se tasi faalapotopotoga.

E taua le talitonu i le toe faafouina?

O se tali le mautonu, pe i ai le toe faafouina, e le mafai ona tuʻuina atu. Afai e te faʻalagolago i lenei mataupu i manatu aloaia o le saienisi ma lotu eseese, o le ae mauaina mea nei.

  1. Talitonuga o le toe faafouina ma le faaKerisiano e le ogatasi i le autu.
  2. O le Buddhism e faatagaina ai ni filifiliga se tolu: toe faʻafouina, e leai; e le afaina pe a iai. Buddha Shakyamuni lava ia na ia fai mai e matua leai lava se taua pe talitonu le soʻo o le mafaufau e le faʻamalolo i le oti. O le mea autu o le pule ma le mama o le mafaufau.
  3. E talitonu lotu lotu Hindu o le tulafono o le toe olafouina o se faʻaaliga o le alofa tunoa ma le amiotonu, lea e mafai ai ei latou ona faasaʻo a latou mea sese na oi latou lava.
  4. I le faa-Iutaia, e manatu ai o le agaga o se tasi o le kulupu o le kulupu e mautinoa o le a iai i le pepe fou. I se tasi o tusi paia e mafai ona taʻua lenei avanoa, mulimuli ane, i galuega a le Rabbi Yitzhak Luria.
  5. O le avanoa e toe faafouina ai i luga o le fogaeleele na saunia mo nisi lotu faapaupau.
  6. Saienisi e pei o se tulafono e teena ai le mafai ona toe fanaufouina o le agaga "ona o le i ai o le autu o le toe fanauina e le faamaonia."

E faapefea ona toe faafouina le agaga?

Afai tatou te mafaufau i le mataupu lautele o le toe faafouina, i le vavae ese mai talitonuga faalelotu, ona maua ai lea o mea nei: ua vaevaeina le agaga i ni vaega. O le soʻo maualuga maualuga e le taliaina le auai i le toe faʻafouina, e mafai ona faʻapupulaina le poto masani na maua i galuega eseese. O le toega o le agaga e toe faafouina, suia tulaga ma tulaga o fanau uma. I lenei tulaga, o le filifiliga a le tino mo le faia mulimuli ane e faavae i luga o le tele o karma o mea ua tuanai. Mo galuega lelei e faʻaleleia tuutuuga, ona o mea leaga e sili atu ona leaga.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o se tagata faʻamalosi, o le na faia le tele o le amio leaga i lona olaga, ua toe fanau mai i se tagata maʻi i se maʻi le mafaʻailoina ma tiga o le tamaititi. Pe, afai e te faatagaina le avanoa o le suiga o le agaga i le tino o le tagata, ola ai i lalo o tulaga faigata i manu na mafatia i le sauā mai tagata. I le isi itu, o se tagata lelei e leʻi mauaina le malamalama, ae e leʻi faia se mea leaga, o le a maua le avanoa i le olaga a sau e tuua ai le vaega o samsara pe ausia se tulaga maualuga i le lalolagi.

Ituaiga o le toe faafouina

Mafaufau i ni vaega tetele se lua o le karma: o le tagata lava ia ma le vaega. O le aofaʻiga o le karma o na vaega o le tagata (aiga, malo, taʻaloga). O lona faʻamatalaina e sili ona tupu i taimi o taua, faʻalavelave ma faʻalavelave tutusa. O le tagata lava ia ua vaevaeina i ni ituaiga se tolu.

  1. Maturo . O se faʻavae lenei o faʻataʻitaʻiga ma faaiuga, faʻaputu i olaga ua leva ona ola. Latou te le faatapulaa le saolotoga saoloto, ae fuafua le avanoa talafeagai mo le atinaʻeina o mea tutupu. O nisi taimi o le uta o loʻo faʻatuputeleina e telē tele, ma o le mea itiiti lava e faʻamalosi mo le faʻatinoga o le faʻamoemoe ua lava. I le avea ai o se tulafono, o lenei mea e faʻaaoga i gaioiga faʻapitoa, o ona mafuaga e le manino atoatoa i le tagata lava ia.
  2. Natia . O lenei vaega o le karma e atagia mai i le uiga, ae le mafai ona iloa, aua o le toe faafouina o le agaga ua uma ona tupu, ma o avanoa mo le galueaina o nisi o ona vaega e leʻi oʻo mai. Faʻaitiitia le faʻaitiʻitia, e mafai ona galue ma le mafaufau ia i latou lava.
  3. Le fatuga . O gaioiga nei i le olaga o loʻo ola ai se tagata ma le iloa lelei, ae le o le malosi o le lua ituaiga muamua.

Faamaoniga o le Toe Fanau

Talu ai ona e leʻi mafai e le saienisi aloaia ona faamaonia le i ai o le agaga (o le autu o le toe faafouina), e le mafai ona talanoa e uiga i ona faamaoniga e le mafaafitia. O le au lagolago o lenei mafaufauga e mafaufau i ituaiga o manatuaga o olaga ua mavae ma aafiaga faaletagata lava ia i taimi o manatunatu loloto. O le moni atoa e uiga i le toe faafouina i le tagata e le o iloa.

Toe faʻafouina - faʻamatalaga mananaia

I le luasefulu seneturi, faʻatasi ai ma le fiafia i Asia, o foliga vaaia na faʻaalia i luga o talitonuga faa-Asia ma filosofia. I le faagasologa o le suesueina oi latou, o nisi o mea manaia e uiga i le toe faafouina na tupu mai foi.

  1. O le olaga ua mavae e naʻo tamaiti ei lalo o le valu tausaga le matua e manatuaina.
  2. O le uluai faʻamaumauga faʻamaumauga o manatuaga faʻamanatuina o le fanau mai muamua o le tamaitai Indian Shanti Davy.
  3. Polokalame Polofesa o le Tomai Faapitoa Jan Stevenson na suesueina mataupu o le toe faafouina ua faamaonia e manatua.

Tusi e uiga i le toe faafouina

E tusa pe i ai se toe faafouina o le agaga, tusiga tusitusia ma galuega faʻapitoa.

  1. Michael Newton "O Le Malaga a le Agaga".
  2. Denise Lynn "olaga ua mavae, miti o loo i ai nei".
  3. Raymond Moody "Ola pe a mavae le Ola".
  4. Sam Parnia "O le a le mea e tupu pe a tatou oti."
  5. Hildegard Schaefer "Alalaupapa i le va o lalolagi".
  6. Jack London "A o leʻi i ai Atamu."
  7. James Joyce "Ullis".
  8. Honore de Balzac "Seraphite"
  9. Michael Moorcock tusi uma e uiga i le Pule Faavavau
  10. Richard Bach "O se Seagull e igoa ia Jonathan Livingston".