Valmiera - nofoaga tafafao mai turisi

Tagata tafafao maimoa o le a faia se malaga i Lativia , e mautinoa lava e asiasi i se tasi o aai lauiloa i lenei atunuu - Valmiera . E tele naua fale fausaga, aganuu ma natura masani, o le maimoaina lea o le a maua ai se fiafiaga fiafia mo tagata tafafao maimoa.

Faʻataʻitaʻiga ma aganuu

O le aai o Valmiera o loʻo i ai se talafaasolopito anamua, o nei faʻamaumauga na puipuia i le fausaga o fausaga o loʻo i luga o lona teritori. Faatasi ai ma na mea e mafai ona e lisiina mea nei:

  1. O faʻaumatia o Valmiera Castle , o le aso na toe fausia ai le XIII senituri. I le taimi nei ua na o ni vaega o le puipui ua faasaoina, ae latou te molimau foi i le mana muamua o lenei fausaga. Faatasi ai ma le fausiaina o le maota, o le tele o talatuu e fesoʻotai, o le tasi e foliga mai e sili atu ona le masani nai lo le isi. O le mea lea, e tusa ai ma se tasi o tala, na faamalosia e le au failotu tagata tafafao e aumai ni ala mai nofoaga faapaupau faapaupau e faaaoga ai mo fale. E tusa ai ma tala, o lenei mea na oo atu ai i se faasologa o maliu matautia, ma o le maota o le maota na susulu i le po. O le isi tala ua faapea mai o pale faapitoa na potopoto faataamilo i le tuaoi, lea na fefiloi ai le lime mo le faapipiiina o maa, o lea na avea ai puipui ma tiute mamafa. I totonu o le lata ane o le maota ua tupu ai le lauiloa Oak o lala e iva. O loʻo i ai se tala faʻasolopito e fesoʻotai ma lenei nofoaga, lea e fai mai afai e te paʻi i se laau, o le a maua ai e le tagata le malosi e le masani ai ma tausia talavou mo se taimi umi.
  2. Valmiera Church of St. Simeon , na fausia i le 1283 i auvai o le Vaitafe o Gauja. O le tasi lea o fale sili ona tuai i Lativia. O lana faiga e mafai ona faamatalaina o se tuufaatasiga o le Roma ma le Gothic. E lauiloa e le gata mo lona fausaga tusiata, ae mo le okeni o loo i totonu o le malumalu. Na faia e F. Ladegast i le 1886 ma e mafai ona taʻua tonu o se maafaamanatu taua. I luga o le teritori o le falesa o loʻo i ai maatulimanu o tagatanuu lauiloa o le XV-XVI seneturi. O loʻo i ai foi se vaʻa mataʻitu ma se vaaiga matagofie o le aai.
  3. Valmiera Museum of History , lea na faavaeina i le 1959 ma o loʻo tu latalata i le mauga o Valterkalninsh. O lenei nofoaga e lauiloa mo le mea moni e faapea i le 1928 na maua ai se punavai tulaga ese o le vai o le minerale, lea na lauiloa i le atunuu atoa. I le 1930, na ia maua ai se pine auro i se faaaliga i Peleseuma. Faʻamatalaga tonu i le au maimoa maimoa i falemataʻaga e mafai ona masani i vaega o le talafaasolopito o le aai o Valmiera. O se faʻaopoopoga lenei o le 56,000 faʻaaliga, faapea foi ma galuega a R. Vitols, o se tusiata i le lotoifale.

Manatu faanatura

O le aai o Valmiera ua lauiloa o le faitotoa i matu o le Gauja National Park , lea e latalata i ai. O se faʻailoga uiga ese faʻapitoa i luga o le teritori lea e tele vaituloto ma vaitafe. O loʻo i ai se vaega tele o le 90 hectares, i luga o lona teritori e tusa ma le 900 laau toto, e tusa ma le 48 ituaiga o fauna ma ituaiga o manu felelei e 150.

O le isi nofoaga lauiloa faanatura o le Park o lagona i luga o le auvai o Gauja - o se nofoaga ofoofogia lea e te lagona ai le natura e aunoa ma le tuua o le aai. I totonu o le paka ei ai ala savali, e tusa ai ma le mea e mafai e tagata tafafao maimoa ona savavali tele, lea o le a mafai ai ona atiina ae ni lagona se lima - faalogo, mata, sogisogi, manogi ma le tofo, paʻi. E mafai lenei mea i luga o le "auala e leai ni seevae", ma e le o ni seevae e masani ai, e mafai ona e lisiina: pebbles, cones, tioata lanumoana mai le Valmiera fiberglass, oneone, fagu, mulch mai le paʻu. O le isi auala, e faataatia i luga o laau i le maualuga o le 5-8 mita i luga aʻe o le eleele, e fausia mai mea masani i aso uma, mo se faataitaiga, tafaoga pulou ma nofoa faatasi ma faailoga Latvian o le malosi.