Ua tuʻuina le hematocrit - o le a le uiga?

Ae maise lava le mataʻituina o nisi na maitauina o se taunuuga o le auiliiliga o le toto o se faailo, e pei o le hematocrit. E manaʻomia le mea mulimuli e fuafua ai le pasene o mea e taʻua o toniga - toto mūmū mūmū, vavalaʻau paʻepaʻe ma platelets. E i ai tulaga faʻapitoa. Ma afai o suega e fetaui ma i latou, o lona uiga o le soifua maloloina o le suʻega e lelei. Afai e maualuga pe tuu i lalo le hematocrit, o lona uiga ei ai ni suiga i le tino. O le vavae ese mai le masani e pei o se faailoilo o le faʻasalaga, e manaʻomia ai le suʻesuʻe ma le totoa.

Ua tuʻuina le hematocrit i le toto - o le a le uiga?

O le pasene masani o vaega o loʻo i ai, e faʻatatau i le matua ma le sex o le tagata, suiga. O lea, i le toto o se tagata soifua maloloina o le erythrocytes , platelets ma leukocytes e tatau ona tusa ma le 47%. O le mea moni, o se suiga o le tasi i le lua pasene e le o se mafuaʻaga e popole ai. Ae peitai, afai o le faailoga e pau i le lima i le sefulu iunite, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi vave le tagata poto faapitoa.

Ina ia malamalama ua tuʻuina ifo le hematocrit, e mafai lava e oʻo lava i le mauaina o iuga o le auʻiliʻiliga. O le faʻafitauli e faʻaalia mai i ni faʻaaliga:

O le uiga tonu lena - maualalo o le hematocito i le toto:

  1. O le tele o taimi, o le paʻu pa'ū o le pasene o elemene elemene e mataituina e faasaga i le anemia. Faʻatasi ai ma lenei faʻamaʻi i totonu o le toto, e le lava le toto mūmū mūmū - totoga mūmū mumu. O se taunuuga, o suauʻu ma okeni e le lava meaʻai. O le masani lava, ona o le anemia, o le faateleina o le le mautonu, tiga o le ulu ma le vevela e fesoʻotai ma faʻamaoniga autu o le toesea o le hematocrit.
  2. O nisi taimi o mafuaʻaga o le faʻaitiitia o le hematoconi e avea ma maʻi fatu fatu ma fatu fatu. O i latou, o se tulafono, e taʻitaʻia ai le faateleina o le voluma o le faasalalauina o le plasma. Ma o lenei mea, i le itu, ua mafua ai le faaitiitia o le pasene o le toto totoga.
  3. O le gasegase maualuga e manatu foi e matautia. Ma o lenei faafitauli e le tatau ona mafua ona o le tele o le faʻaaogaina o le vai. O le maʻi e mafai ona atiaʻe ma faasaga i le oona, maʻi o viral or infectious origin.
  4. O fafine uma ua maitaga e suʻe suʻe toto mo hematocito, ma e masani ona tuʻu ifo. E manatu lenei mea e masani, ae o se tina i le lumanaʻi ma lenei faafitauli e tatau ona sili atu le gauai mai fomaʻi. O le tele o taimi, o le faailoga e faʻaititia i le afa lona lua o le maʻitaga.
  5. O vailaʻau faʻainisinia ua iai ni faʻafitauli pe a faʻaitiitia ai le hematociti o se faʻamaoniga o le maʻi mama.
  6. E tupu lena mūmū toto mūmū, platelets ma leukocytes e faʻaitiitia ona o le pa'ū toto mamafa.
  7. O le tuʻuina ifo o le hematocitu, faatasi ai ma isi mea, e mafai ona avea o se taunuuga o le faʻaogaina o le gaioiga i gaʻo eseese ma okeni.

Sese faamaumatai maualalo ifo i le toto

E i ai foi se manatu faapena. O iʻuga sese e aliali mai i ia tulaga:

E tatau ona tuʻuina atu i tagata mamaʻi le totoʻa faʻapitoa e faʻapitoa. E le mafai ona faʻaaogaina e le au tekonolosi fale faigaluega ni mea mo suʻesuʻega mai le nofoaga tonu na faia talu ai nei.

Afai e te taulimaina soʻo se tasi o mea ua taua i luga, e sili ona lelei le toe iloilo le auiliiliga. E foliga mai o le isi taimi e aoina ai le toto e tusa ai ma tulafono uma, o le a toe foʻi mai iʻuga masani.