E faʻapefea ona fanauina se tamaititi soifua maloloina?

I tausaga talu ai nei, o le fuafuaina lelei o le mafaufauina o se tamaititi soifua maloloina e faʻaateleina le masani. E taumafai mātua e taofia faʻasalaga e leʻi manaʻomia i le taimi muamua, faʻaitiitia uma tulaga lamatia o faʻafitauli faigata i le taimi o le maitaga, fanau ma le ola maloloina o le pepe na manaʻoina. Ina ia mafai e se tamaititi ona fanau maloloina, e tatau i se ulugalii faaipoipo ona faia se suʻesuʻega faafomaʻi atoatoa ao le i fuafuaina.

O le a le mea e fuafuaina ai le fanau mai o se tamaititi maloloina?

O le tulaga o le fanau mai o se tamaititi soifua maloloina e fesoʻotai saʻo lava i le ala o olaga o matua. Faʻatonuina e fomaʻi ni fautuaga aoga pe faapefea ona maua se tamaititi soifua maloloina:

E faʻapefea ona faʻaipoipo ma tausia se tamaititi soifua maloloina?

O se suʻesuʻega a se kenera o le a fuafua pe mafai ona fanauina se tamaititi soifua maloloina, pe o le a lamatia le ulugalii faaipoipo. O le fomaʻi, faʻalagolago i taunuuga o suʻesuʻega, o le a taʻuina atu ia te oe pe faapefea ona fanauina se pepe maloloina. O le suʻesuʻega e amata i le faamaninoina o le setete o le ulugalii o le chromosome.

E mafai e tagata ona lelei atoatoa le soifua maloloina, ma maua paleni chromosomal rearrangements. Ma faatasi ai ma le fesiitaiga o sea ituaiga o chromosome, o le lamatiaga o le i ai o se tamaititi maʻi o le a i le va o le 10 ma le 30%. O le iloaina vave o le solia o le tulafono o le a taofia ai le tulai mai o se pepe le atoatoa.

I ni nai masina aʻo lei amataina, e tatau ona lafoaʻi masani leaga, e pei o le ava malosi, ulaula ma fualaau faasaina. E manaʻomia le faʻaaogaina o vailaʻau.

I le uluaʻi masina muamua o le maitaga, ao le i oʻo i le vaiaso 10, e tatau i se fafine ona faia se suʻega talafeagai mo rubella, toxoplasmosis, cytomegalovirus ma herpes.

E faapefea ona iloa pe o maloloina le pepe?

O le iloa pe faapefea ona e fanauina se tamaititi soifua maloloina, e le tatau ona e faʻaali ma faʻalale i suʻega ma auiliiliga ua faʻamatalaina e fomaʻi. O se numera tele o faʻaleagaga o le chromosomal e maua i le faʻaaogaina o le ultrasound.

O le mea lea, i le 11 - 13 vaiaso, o le mafiafia o le vaega o le pusi ua maua, o se faailoga lea o Down syndrome. E le gata i lea, ao faagasolo lenei vaitaimi, ua faia ai se vailaʻau oona e le aofia ai togafitiga o chromosomes.

O le isi fuafuaga fuafuaina e faia i le 20 - 22 vaiaso o le gaioiga. I lenei tulaga, o togafitiga o le atinaʻeina o totoga o le tino, lima ma mata o le tamaititi ua fuafuaina.

Talu ai e mafai ona fanauina se tamaititi soifua maloloina e faʻaogaina metotia faʻaonapo nei, e tatau i se fafine ona faia se suʻesuʻega e faʻaalia i le faʻaalia o le maualuga o faailoga o meaola oona: chorionic gonadotropin ma alfa-fetoprotein. O le suiga i le maualuga o le faʻataunuʻuina i le toto o nei puipuiga e fautua mai ai se faʻafitauli o le faʻaleagaina o le paʻu o le abdomina tua, o le faʻaoga o le tino ma le faʻamataʻu o le faapau pepe.

E faʻapefea ona fanauina se pepe soifua maloloina pe afai o le ulugalii ua uma ona le manuia le maitaga lea na iu i le faaletonu? I lenei tulaga, e tatau ona faia se suʻega sili atu suʻesuʻega ma mulimulitaʻia maeʻa fautuaga uma a le fomaʻi. Ma, ioe, aua nei taofia le faamoemoe o lenei maitaga o le a muta le saogalemu.