E i ai le manava o le pepe - o le a le mafuaaga ma pe faapefea ona fesoasoani i le pepe?

I le mea moni o le tamaititi o loʻo i ai le manava o le manava, e vave ona faʻaaoga matua. O le mea lea e sili ona masani ai le tamaititi, e masani lava o se 'alofaga, e le tatau ona' ai meaai. Ae o nisi taimi o mafuaaga o tiga e ogaoga. O le mea lea, e tatau ona e aʻoaʻo e iloa le feteenaiga mai faʻataʻitaʻiga matautia.

Aisea e tiga ai le manava o le tamaitiiti?

E le tatau ona e fefe pe a e faʻalogo i se tamaititi o faitioga. Ae tusa lava pe faatamala e togafitia i latou, o le aveeseina o mea uma mo le oona po o le toilalo, e le mafai. I le faaopoopo atu i nei mea, atonu o iai isi mafuaʻaga o le tiga o le tino i le tamaititi, pei o le:

O le pepe ei ai lona manava manava i le pute

O faʻamaʻi ma pathoces e mafai ona faʻaleagaina. Ma afai e te iloa a latou faʻavae, o le a le faigata ona fuafua le faafitauli. Afai ei ai se manava o le tama i le pute, e mafai ona:

  1. Faʻatau. O le lelava pe a mavae sina taimi mai le pute e salalau solo i totonu o le manava o le manava. O le faʻalavelave eo faatasi ma le nausea, o nisi taimi e vevela ma fiva.
  2. Intininal colic. O le mafuaʻaga o latou foliga mai o masini na maua i totonu o le fatu. I le avea ai o se tulafono, o le faʻavauvau e aliali mai pe a maeʻa se taumafataga.
  3. Totoina o le manaʻoga. Faʻataʻitaʻiina pe a tiga le manava o le tamaititi, ma o le a faʻatasi ma le fula ma le faʻamalolo o le tino o le manava.
  4. Enteritis. Faatasi ai ma lenei mea na maua, o lagona tiga e le mautonu ma tiga. Pe a faʻapipiʻi i luga o le paʻu, e mafai ona tupu le taua.

E i ai le manava o le pepe i le tauagavale

O le mafuaʻaga o le tiga i le itu tauagavale o le lua o le manava e mafai ona avea ma cystitis . I lenei tulaga, e faitioina e le tamaititi le tiga i le manava ma le le lelei o lagona pe a aliae. I taimi mulimuli ane, o le toto e maua i totonu o le uila. O nisi taimi o le tiga o se taunuuga o le mau. Ina ia taulimaina lenei faafitauli i le amataga, e mafai e matua ma i latou lava - faatasi ai ma le fesoasoani a se enema. Ae afai e le fesoasoani le tui, ma le tiga e le muta, e tatau ona e faʻafesoʻotaʻi faʻapitoa i se fomaʻi.

O le pepe o loʻo maʻi i le itu taumatau

O le le lava i le itu taumatau o le manava o le manava o le uiga o le appendicitis. O le afaina o le faaopoopoga o se faafitauli masani a tamaiti. Faʻasalaga o le tiga i totonu o le manava, e le o pasi le tamaititi mo ni nai itula. A oʻo ina malosi tele le le faʻavauvau, e taumafai tamaiti e taoto i lalo ina ia aumai o latou vae i le manava. O nisi taimi faʻatasi ai ma le faʻaopoopoga o se tamaititi ei ai ona manava manava ma vomiti. O faʻamaʻi faʻamaʻi e aofia ai le mausali ma le manava manava. O le paʻuina o le vaega pito i lalo o le peritoneum eo mai ma le tiga matuia.

O le pepe ei ai lona manava manava

Ina ia iloa le mafuaʻaga o foliga vaaia o le tiga, e tatau ona e suʻesuʻeina uma uiga taua. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai o tiga i totonu o le manava i totonu o se tamaititi e o mai faatasi ai ma le faʻasolosolo faifai pea ma le faʻaalia o le pala o le toto i le urini, o se maualuga maualuga o le cystitis. Ma afai e leai ni faʻamaoniga tutusa, o lona uiga o le faafitauli o loʻo i totonu o le inumaga poʻo le urinary tract.

A maua e le tamaititi le tiga o le manava ma se fiva e 38 pe sili atu e faigata ona o le le mautonu, e mafai ona taʻu mai ai se siama o okeni pelvic. O le tiga, lea e faasolosolo malie lava ona tupu, e aliali mai ma le faʻaogaina o le gaioiga poʻo le faʻalavelave. I nisi tulaga, o lagona le lelei i totonu o le manava e foliga mai o se taunuuga o le taua o gaioiga.

O le pepe o loʻo i ai le maʻi pipili ma le vomia

I le avea ai o se tulafono, o ia faoa faamalosi e mafua ai le faʻaogaina o le faʻalauiloaina o mea e tutupu i totonu o totoga o le tino. I le tele o tulaga, o le vomiting ma le manava o le tino i le tamaititi e aliali mai mo mafuaʻaga nei:

  1. Meaʻai oona. Vomiting e amata i le tele o itula pe a uma ona maua ni mea e le lelei-lelei poʻo se meaʻai. Ma aʻo lumanaʻi muamua, o le amataga lea o le ogaoga o le tiga ma le fiva. A maeʻa sina taimi, ona tupu ai lea e tamaiti le manava. O le stools vai ei ai le manogi manogi, e mafai ona valiina le lanumeamata.
  2. Faʻalavelave faʻamaʻi. E mafua ai le vevela, tumo poʻo le faaputuputuina o le tele o feeseeseaiga. O meaai e ulu atu i totonu o le tino ua faʻaumatia, ae e le o agai i luma. O le inumaga e taumafai e lafo i fafo, ae e le mafai, e mafua ai se spasm lea e mafua ai le vomiting reflex.
  3. Cholecystitis. A o iai le manava o le tamaititi, o le a vevela le vevela, ma a mavae ni nai itula, e amata le vomiting, e le o le faʻamalosi, muamua i meaʻai e leʻi faʻaaogaina, ona gaʻo ai lea i gallstones, e tatau ona masalomia le cholecystitis. O faʻamaʻi ma lenei faʻamaʻi e le mou atu i totonu o nai aso.

O le pepe ei ai le manava ma le manava

O le tino o le tamaititi e masani ona i ai i se tulaga o le fausiaina. O le mea lea, e masani lava o le tiga o le manava ma le manava ua tupu i le talaaga o le tui o le intestinal ma rotavirus. I totonu o le totini o tamaiti o loʻo ola i se fuainumera tele o siama "talafeagai", e manaʻomia mo le faʻaogaina o mea taumafa ma le faʻatagaina o meaʻai. Afai e faʻalavelave le microflora o le intestinal, o siama "lelei" e suia i siama leaga, ma o le manava e faʻaalia.

E le o matua uma e iloa o le manava i tamaiti e mafai ona mafua ona o se faʻafitauli o le maʻi. O se masani masani o le paʻu o le paʻu ua leva ona le toe avea na o le pau le tali talafeagai a le tino ina ia mafai ai ona maua i totonu o se tino. O nisi taimi e tatau ai ona mafatia i totoga faʻapitoa, e aofia ai le manava. O lea la, o osofaiga o le vomiting, manava manava ma le gaselase e mafai ona tupu i tamaiti maʻi.

O le pepe ei ai le maʻi ma le fiva

Tumama i pepe faatoa fananau mai e masani ona tiga. O le mafuaaga autu mo lenei mea o le colic. E tusa ma le afa tausaga e oʻo ai le faafitauli. O le mea lea, pe a maitauina se tamaititi ua i ai le manava o le manava ma le fiva, o loʻo taʻu mai ai se faʻafitauli, e pei:

O le vevela ma le tiga i totonu o le manava o se tamaititi aʻoga poʻo le talavou na mafua ai:

O teineiti laiti oe ua amata ona faʻapapa toto ile tino e ono oʻo i le tiga ma le vaivaiga mai le fiva ma le faʻalavelaveina o maso o le tino i le taimi o le aganuu. I le avea ai o se tulafono (e tusa ma le 80% o mataupu), o nei lagona e aliali mai mo mafuaʻaga tau mafaufau. Ma e na o le 20% o faitioga ei ai se faʻamaoniga poʻo se faʻamaoniaga faaletino.

E i ai le manava o le pepe pe a uma ona 'ai

O le tiga o le manava e tupu pe a uma ona 'ai i totonu o tagata matutua e masani ona faʻalavelave tagata i le maʻi o le manava poʻo le maʻi ulutala, gallbladder inflammation, pancreatitis. I tamaiti, o na faʻamaʻi e seasea lava ona tupu. O le mea lea, afai e faitio se tamaititi i le manava i le manava pe a uma ona 'ai, atonu o le a televave lona taumafa pe pisi laitiiti foi ma fafaga. A maeʻa se malologa puupuu - sili ona lelei i se tulaga vaʻaia - o le tiga e mou atu.

O le tamaititi e masani lava ona i ai lona manava

Toeitiiti lava o matua uma e feagai ma lenei mea matautia. Afai e le sese le faasea, ma o le mea moni e masani lava ona faitio le tamaitiiti i le tiga o le manava, o le faafitauli e mafai ona taoto i le galala, faamaʻi, dysbiosis. E leʻo atoatoa ona fausiaina le tino o le fanau o loʻo toe fausiaina pea ma manaʻomia se paleni paleni. O mea laiti laiti e taʻitaʻia ai le solia. Ae o le matua ua mavae atu.

E tupu foi i se isi auala pe a maua e le tamaititi se manava o le manava ona o maʻi tiga ma maʻi ogaoga. E le gata i lea, e faaopoopo atu i faitioga o le tiga, e iai foʻi ma faʻamaoniga, e pei o le: naʻo, vomiting, vaivaiga, moe, fiva. Ioe, ma lagona e mafua mai i se faʻamaʻi faʻapitoa, e pei o se tulafono, e sili atu le faʻalauiloa ma sili atu ona tiga, ma o latou fanau e mafatia tele. O lea e le mafai ona fenumiai i latou i faitioga sese.

Ae faʻapefea pe a maʻi laʻu pepe?

Tuʻuina faitioga a tamaiti e uiga i le tiga e leʻi faʻaleagaina. Muamua, e tatau ona e fesili pe faʻafefea ona tiga, o fea, mo le a le umi, pe na tupu muamua. Afai e faigofie le faʻavauvau pe a uma ona 'ai, e mafai ona e ofoina atu le pepe e moe i lalo. Fafagaina susu ma colic e fesoasoani i le sasaina poʻo le vai. I le tiga e mafua mai i le malosi, o le enema o le a fesoasoani e fofo - o le toomaga e sau i ni nai minute talu ona maeʻa.

Vomiting, fiva, tiga o le tino i le tamaititi - o se mafuaaga faanatinati e valaau ai se fomaʻi. O le faʻamalamalamaina o nei faʻaʻailoga e matua faʻavaivaia. E manaʻomia le puipuia o nei meaola uma aʻo lei oʻo mai se fomaʻi - ina ia faigofie ona maua le suʻesuʻega. A maeʻa le vomiting, pe a maʻi le manava o le tamaitiiti, o le a se mea e mafai ona e tuʻuina - vai - i luga o le lauti poʻo se sipuni laulau. Ae leai se mea e tatau ona e faatagaina le tagata maʻi e ai.

O le a se mea e tatau ona ou avatu i loʻu tama ma le tiga o le manava?

I le tulaga o ni faafitauli ogaoga, o vailaau e faʻaaogaina e le tagata lava ia e faʻasalaga. E naʻo se tagata poto faapitoa e tatau ona iloa ma faʻamaonia togafitiga. A maua e se tamaititi le tiga o le manava, o le a se mea e mafai e matua ona tuʻuina atu ia te ia e mafaufau ai pe afai ei ai le mautinoa o le le faʻavaivai na tulai mai pe a faʻaumatia meaai: