Leukocytes i le urine o le pepe

O suʻesuʻega faʻamaʻi o le urine o se auala faigofie faigofie o le suʻega, ae i le taimi lava e tasi o loʻo faʻaalia manino ai le setete o le totoga ma le iai o tulaga faʻapitoa. E aʻafia ai le iloa o leukocytes i le faanatinati o se pepe e mafai ona fesoasoani tele i le siama.

Taunuuga masani

O le masani o leukocytes i le faanatinati o se pepe e fesuisuiai e faalagolago i le feusuaiga. O le mea lea, mo se faʻataʻitaʻiga, i teineiti e oʻo atu i le 8-10 sene i le faʻaaliga, ma i tama e oʻo atu i le 5 sel. O lenei eseesega e mafua mai i le faʻailoga faʻaanatura o le urogenital system. I teineiti, ona o le vavalalata o le va ma le ulufale atu i le urethra, o le iloa o nei sela e sili atu ona masani, talu ai i lenei tulaga, e maualuga le avanoa e maua mai ai siama i totonu o le urine faatasi ai ma mea faalilolilo vavalalata ae le o le eletise.

E tatau ona maitauina o le tele o leukocytes i le pepe e faʻamalolo i le taimi o le faʻataʻitaʻiga, o le sili atu ona malosi ma faʻasalaga le faiga o le le fiafia. I lenei tulaga, o le manino o le urine ua faaitiitia, ua amata ona pogisa, ua maua ai se suauʻu e sili atu ona taʻua.

Faʻaiʻuga o foliga vaaia ma faʻaleleia

O mafuaʻaga o foliga mai o leukocytes i le faanatinati o pepe laiti o siama. I le tali atu i se microorganism ese mai fafo, ua faʻamalosia polokalama faʻaogaina, o se tasi o ia mea o siama vaivai. E mafai ona latou faʻafefe, faʻaleagaina ma gauai i siama faʻamaʻi ma, o le mea lea, faʻaumatia le pathogen o le mumū. O le mea lea, o le iloaina o leukocytes i le faanatinati o se pepe e mafai ona avea ma faʻamaoniga o faʻamaʻi nei:

  1. Fomaʻi-inflammatory process o le urinary tract (othureritis, cystitis).
  2. Pyelonephritis.
  3. Faʻamatalaga inflammatory o totoga tino i fafo ( vulvovaginitis i teineiti ).
  4. Faʻalavelave faʻapitoa ona o mea e le masani ai i le fausaga o le urinary tract, reflux.
  5. Le aoina saʻo o meafaitino ma le le tausisia o le tumama. Mo se faʻataʻitaʻiga, na galo ia i latou ona mulumulu pe leʻi faia lenei togafitiga faʻamalosi ao le i aveina le mea mo le suʻega. I lenei mea, o le i ai o le faʻavave o le diaper e tatau ona faʻatatauina.

O le mea sese i le auiliiliga ma le le saʻo o le iuga e mafai ona iai ma le le lava o le aoina o mea mo suʻesuʻega. Le faamaninoina o le siama mo le siakiina o leucycytes maualuga i le faanatinati, o le pepe e maua se auiliiliga o Nechiporenko. E sili atu ona faʻatuatuaina ma faʻaalia le numera o leukocytes i le 1 ml. O lenei suʻega suʻega suʻesuʻega o le a fesoasoani e faʻamaonia pe teena le i ai o faʻamaʻi. Ma ia iloa le mafuaʻaga e mafua ai le mumu, o le luluina o loʻo faia i luga o alalaʻau paleni.