Lelei - lelei ma leaga

Na sau mailei ia i matou mai mamao mamao mai Mexico, faafetai ia Christopher Columbus. O se faʻasalaga le masani ai i Europa sa taʻua o le "kukoruchcho" - faʻalauiloaina o se pito taua. Ma o Initia Amerika, na valaauina o ia, ma ua taʻua nei o le masamu. E tusa ai ma le tala lauiloa a le motu o Mayan, i le tele o tausaga talu ai ua teena e le Sun le susulu ma ua mate laau uma. Sa tatalo tagata i atua, ma toe susulu le La, ae o le fiaaai sa matautia, ma na toe liliu tagata i atua, ma na latou auina atu la latou avefeau (tagata ese?) I le Lalolagi, o le na aoaoina tagata pe faapefea ona tupu le mai. O lea, o le sana e moni moni (pe ese?) Meaalofa. E faʻaaogaina e lenei fale mea uma - sana mo meaai, masima ma sana falaoamata, gaʻo ma laʻau - mo fafaga manu, ma e vaivai, laʻau lauolaola e fai ai le "hood" - ua afifi ai Initia i meaʻai laiti ma kuka "tamale" - o se ipu i le auala kapisi, lauiloa io tatou aso i Bolivia, Peru ma matu o Atenitina. E taua le faaopoopo atu na latou faʻaogaina nei lau e afifi ai tapaa. O lea na faʻaalia le sikaleti muamua. I luga o fatu ua tunu, o le a manuia ai iʻa. O lenei paso ua sili ona lauiloa i le tatou faifaiva - "kamuta" ma le "iʻa."

O a vitamini o loʻo i ai i sana?

Ae o vitamini i sana, o loo i ai, e le lava, se mea e mitamita ai (o le toatele e manatu o nei pulu auro e matagofie ma lelei, ae matua leai lava se aoga.) O lea la o le tuufaatasiga o sana e mauoa - e tele lava le malolo i totonu (tusa o le 60 kalama), o se aofaiga telē vitamin B9, E, ma le faʻaopoopoga PP, B1, B2, B5, C. Koku o loʻo i ai le tele o uʻamea, lea e taua le iloa poʻo ai e mafatia i le anemia poʻo e le o faamalieina i le maualuga o le hemoglobin.

O minerale o loʻo iai - zinc, manganese, phosphorus, potassium, magnesium, copper, iodine, cobalt.

O le kesi o se mea maualuga tele-kalori oloa. E aofia ai le 123 kcal ma:

Faʻafiafiaga Caloric o le kulimi suamalie manaia e laʻititi laʻititi - 118 kcal. Ma o le tuufaatasiga e ese si ese:

Maʻa mo le faʻaitiitia o le mamafa

Seʻi o tatou talanoa teisi e uiga i le faʻaaogaina tatau o sana i se meaʻai. Talu ai ona o le tuufaatasiga tatou te iloa e itiiti ifo, e mafai ona tatou tusia vave ni nai faaiuga:

  1. O le kusi o se faleteuoloa o vitamini, ma oa latou mea e mafai ona sili atu nai lo le tele o mea totino. Ma o vitamini, i le ala, o le ai luga o le taumafataga - ua faamaonia, o le tele o faʻalavelave i taimi o le mamafa o le paʻu e tupu ona o le tino e le mafai ona ula i ia lava ma e le mafai ona faʻatagaina le faʻaitiitia o le vailaʻau o le vailaʻau. O lona uiga, o le sana e mafai ona fesoasoani e tumau ai i le taumafataga, ma faʻatumuina le vaega o le leai o vitamini.
  2. I totonu o le pusa auro o loʻo i ai le tele o fiber, ma, ala, pe lelei, e mafai ei tatou lava ona vaʻaia. I le tasi itu, o le tele o fiva o meaʻai e taʻitaʻi atu ai i le gaosiga o le kesi ma le fulafula, i le isi - i se lagona umi o le nofo filemu (e le mo minute, ae mo itula!), Ma le faʻamamaina o le manava mai meaʻai e leʻi faʻataina.
  3. O le kesi o se punavai o le gaʻo o le omega-6 gaʻo. I lenei tulaga, e maualalo ai le maualuga o le cholesterol lamatia, faʻamamaina vaʻa ma faʻamavae ai atherosclerotic plate.
  4. Ia, ma, i le mea mulimuli, o sana o se fesuiaiga o taumafa protein, aemaise lava pe afai e te pipii i ai vegetarianism. E moni, o lana pusa e tolu taimi e itiiti ifo ai le protein nai lo aano o manu - ae mo fualaau faisua ua uma ona tele! O le kuliga e le naʻo se mea faʻamalositino, ae o se punavai o fesuiaiga faigofie o digestible. O le a le isi, e taua i se taumafataga, aemaise lava pe a faʻapipiʻi ma taaloga.

E le o matou o ni Initia e tatalo mo atua e laveai i matou mai le fiaʻai (aua o le taimi nei ua matou laki), aua latou te le fesili pe o le a le aoga ma pe o le a le leaga i le taliga o sana, aua e paia. Ae e oʻo lava ia i matou, atoatoa ma fiafia i le olaga, e tatau ona e ifo i luma o le faʻamaloloina o meatotino o lenei fualaau fualaau Latina Latin!