Chocolate Diet

O le kukaina o sukalati mai fatu o koko, vai ma peli, le Aztec (Maya muamua), na sili atu i le 3000 tausaga talu ai. I le 1100 TLM na faʻaumatia ai e tagata nonofo i Amerika i Matu lo latou galala i le keke sukalati. Ina ia faia lenei mea, latou te tuʻuina pi i totonu o pusa faapitoa, sasaa i le vai ma faatalitali mo popo koko i perebrdoyat.

I Europa, na aumai e leila vaimoli ni sukalati. Ma i le seneturi lona 16, o le monokeni Benconi, o le na suʻesuʻeina pi koko, na saunia ai le Tupu o Sepania ma lana galuega, lea na ia faamatalaina ai mea aoga o se sukalati. I lena taimi, na o le tupu tautupu ma tagata mauʻoa e mafai ona maua ai sukalati. Infant Maria Theresa, le afafine o Philip IV o Sepania, ma avea ma masiofo o Farani, na ia faia sukalati sili ona lauiloa i le Falani Farani. Na faaaogaina foi o se vailaau mo togafitiga o le atuatuvale, vaivai lautele. Sa talitonuina o le sukalati e fesoasoani i le vave faʻamalolo o manua.

I o tatou taimi, ua maua le sukalati i tagata uma, ma o le numera o tagata fiafia i lenei meaʻai ua tupu i aso uma. Ae ona o le maualuga o lona kalori, e toatele tagata e tatau ona faatapulaaina i latou lava i le sukalati. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 100 g susu o sukalati e aofia ai le 475 kcal ma le 27 kalama o le gaʻo (pe tusa o le 59% o le aofaʻi o caloric o le oloa).

Mo i latou e le mafai ona latou faafitia o latou lava suti ma i le taimi lava e tasi e manaʻo e aveesea le mamafa, e faia ai se kuka sukalati faapitoa. Faʻalagolago i taunuʻuga e manaʻomia, e mafai ona e filifilia se sukalati ma aso e lafoaʻi ai sukalati, lea e tatau ona tausia 1-2 taimi i le vaiaso. Ae aua le manatu e mafai e le sukalati ona 'ai i luga o le faaputuga! O se aso na faatagaina e 'ai na o le tasi le 100 kalama o sukalati suamalie.

Kolati e lelea ai aso

O lona uiga o le aso e tatau ona e 'ai 100 g keke sukalati ma inu a latou koko e aunoa ma le susu. O le susu i luga o ia ituaiga aso e le tatau ona faʻaumatia, aua e faʻaitiitia ai le gaioiga o le flavonoids, o loʻo aofia ai i le sukalati ma o le taumafataga e maualalo ai iuga. O le sukalati flavonoids e aʻafia ai le fua o le metabolic, ma e aoga tele mo le cardiovascular system. Mo le tasi i lea aso e mafai ona e leiloa mai le 1 i le 2 kilokalama o le mamafa.

Sukalati fitu aso meaai

Mo i latou oe mananao e vaeluaina ma le 6 kilokalama o le mamafa o le mamafa, ei ai se sukalati fitu aso, pe sili atu, o se kofe-koko sukalati. Faatau i luga o sukalati oona, aua e tatau ona e 'ai i le vaiaso atoa, tasi le aso o se tile. Aua neʻi 'ai uma i se tasi o nofoaiga, ona e matelaina lea i le aso atoa. Vaevae i totonu o ni nai taumafataga. Inu le sukalati i le kofe le fafagaina (le faʻatapulaʻa ole aofaiga), lea e mafai ai ona e faʻaopopo sina susu susu. E mafai ona e inu vai i le naʻo le 2 itula pe a maeʻa le kuka sukalati. Taumafai e faʻaalu le tele o le vai pe a mafai, aemaise lava pe afai e te lagona le fiaʻai.

O aoga o lenei taumafa e le gata i le vave ona maua o ituaiga o manaʻoga, ae o le faʻaauau pea o le sukalati e faʻamalosia ai le mafaufau ma e mafai ai ona tupu aʻe lou fatufatuaʻi. O le sukalati e faʻamalosia ai le puipuiga, ma o le tele o antioxidants lea e lauiloa ai le tele o le soifua matua. E le gata i lea, o le faʻaaogaina o sukalati ua fautuaina mo le anemia.

O le kuka sukalati e eseese a latou iloiloga: o fomaʻi e talitonu o le sukalati, e pei o se isi lava meaʻai e le tatau ona tausisia i le sili atu i le tasi i le tausaga, o isi e fai mai o le kuka sukalati o le, tutusa lava, anapogi, ma e faatagaina i lalo o le malosi o togafitiga aufaigaluega. Ae, e pei ona e iloa, o meaʻai uma e manaʻomia ai se auala talafeagai - afai e te lagona le leaga, pipii atu i se tasi oi latou, ona tatau lea ona lafoaia le meaai. E taua foi le amanaia o uiga patino o le totoga, o le malosi i lenei maʻi poo le maʻi masani. Ae o se numera faateleina o tagata e le mafai ona latou faafitia i latou lava se vaega o lenei meaʻai, saili se vaifofo i le sukalati.