E faʻafefea ona kuka kuka araisa?

Rice o se tasi lea o gaʻo sili ona taatele i le lalolagi, mo le tele o tagata i atunuu eseese - o le mea masani o meaai.

O le suka araisa e aofia ai vitamini o le vaega B, E ma le PP, o mea taua o le minerale o le potassium, calcium, magnesium, manganese, phosphorus, iron, copper, selenium ma le zinc. E mafai foi ona aofia i le suka araisa i le 7% le porotini ma e oo atu i le 78% o masini gaʻo. O le kukaina o le araisa e le gata ina faʻamalieina ai, ae o se gasologa umi o le malosi i totonu o le maso, lea e mafai ai e oe ona faʻaititia le manaʻo o le tino mo mea suamalie. E tatau ona maitauina e tusa ai ma mea o loʻo aoga, o le araisa o lanu samasama-hina (o lona uiga, aisa) e sili atu ona aoga nai lo le eleele paʻepaʻe.

Mai le araisa ma le araisa e mafai ona saunia e avea ma ipu sili ona suamalie ma suamalie, ma e sili ona faigofie ma le taua, mo se faataitaiga, alalaisa. Taʻu atu ia te oe le kukaina o se keke alalaisa suamalie.

O le keke alalaʻau lelei ua kukaina lelei o se mea sili ona lelei o le taeao poʻo se vaega o le malologa, aoauli, 'aiga o le afiafi. E mafai ona faʻaaogaina le alalaisa alalaʻau e fai ma se falaoa i le itu e fagota, aano o manu, fualaau faisua, moa ma iʻa. O le suamalie e kuka ai le sukalati alalati e sili ona talafeagai mo meaai a tamaiti ma meaai paleni, ma e taua foi mo nisi ituaiga o faafitauli gastrointestinal.

E faʻafefea ona kuka le suka arala?

Meaʻai:

Sauniuniga

O le suaisa e fufulu lelei i le vai malulu pe mafai foi ona e sasaaina i le vai inu ma fufulu i le vai malulu, o lenei faiga o le a aveeseina ai le pefu oona ma microparticles mai fafo, lea e le o mautinoa le i ai i totonu o le gaosiga o gaosi i le gaosiga. Sosoo, sasaa le suka i totonu o se fagu i le vai, aumai i se vevela, faʻaitiitia le afi ma kuka. Lipiina le araisa paepae mo le 8-9 minute, leai. O le suka araisa (o lona uiga, samasama-lanu) e tunu mai le 9 i le 16 minute e fuafua i le eseesega (faʻaaogaina suʻesuʻe). O le taimi sili ona lelei o le kukaina o araisa paʻu e mafai ona oʻo ile 20 minute. A le kukaina le araisa e le faʻavevesi. A oʻo i le mea e te manatu ai, ua saunia (faʻataʻitaʻi i luga o le palate), e tatau ona e faʻafefe le vai, ona o lea mea e mafai ona e togiina le araisa i le sieve. Tusa le ufiufi o le pani ma se tapuni i se auala e totoe ai sina vaeluaga laitiiti ma, uuina le tapuni, faʻamafe le susu. A maeʻa lena, e mafai ona fufuluina araisa i vai inu, lea, e ui i lea, e le manaʻomia pe afai e fufulu lelei lava oe aʻo leʻi kuka.

Ia faʻatumu nei le suka i le suāuʻu, e mafai ona e sasaʻaina sina mea itiiti, ma o le mea lea na avea ma paʻu alalaʻau. Afai e te fuafua e faʻapipiʻi fualaau mamago i le falaoʻo, ona fufulu ai lea ma na o le pata, e mafai foi ona e faaopoopo atu le kinamoni, sina sipuni suamalie po o le jam.

Afai e te faʻatumu le falaoʻo ma le suauʻu fuālaʻau, e mafai ona e faʻaopopo sau soya sola, mina, fualaau aina suamalie leaga, kaluka, mea manogi, paluga paʻu, fuamoa mumu mama, paluga o fualaau faisua, moa ma aniani ma isi meaʻai e 'ai.

E faʻafefea ona kuka kuka araisa?

Meaʻai:

Sauniuniga

Fufulu mama le araisa, sasaa suavai i totonu o se fagu ma kuka, faʻavevela, seia oʻo le meaʻai i le tikeri manaʻomia. Afai e te manatu o le falaoʻo e liua tele, e mafai ona e faʻaopopo vai inu. E mafai ona faatumuina le falaoa i le pata, kulimi poo le susu. E mafai ona e faaopoopoina fualaau mamago, o le palanona laitiiti, syrup, jam, vine fou pe suamalie. E mafai, i le mataupu faavae, ma kuka le falaoa i susu, i totonu o lenei pepa, sasaa le 1 le araisa 2 masini vai ma kuka. O le susu e sasaa atu pe a uma ona kuka le suka. O lenei faasologa o gaioiga e taofia ai le susunuina o le susu.

E faʻafefea ona kuka le suka ma le suka?

Matou te kuka le suka ma le suka, ma faia i luga o le 1 poo le 2 suʻega (silasila i luga).

Sauniuniga

O le rice e fefiloi ma le foamed i le afa, ona fufulu lea, kuka ma faamasani, vevela.