Faatasi ai ma elemene e tatau mo le tagata, e le mafai ona iloa le siliva. O lenei uamea o se vailaau o loʻo i ai i se fuainumera tele o oloa. Ma e seasea ona maua se tagata o loʻo i ai le soifua maloloina lelei, lea o le a mafatia ona o lona le lava. Ae peitaʻi, o le leai o le 'apamemea i totonu o le tino e mafai ona tuʻuina atu isi mea mai mea taumafa e faʻalavelave i lona faʻasalaga - matou te faʻamatalaina i lalo.
Aisea e taua ai le siliva i meaai?
O oloa e maua i le 'apamemea e manaʻomia e faʻamautinoa ai le paleni lelei ile tino. O le mea moni e faapea o lenei elemene e aofia ai i le tele o faiga e masani ona faia i le tino:
- apamemea i meaai e taua tele mo le faagasologa o le hematopoiesis, aua e aofia i le tuufaatasia o lela mumu ma leukocytes, faapea foi i le felauaiga o uʻamea i le tino;
- apamemea e mafai ai e toto toto ona tausia lelei se foliga maloloina, ma e tatau foi mo lo latou gafatia ma le malosi;
- apamemea - o le elemene sili ona taua o le iʻuga o ponaivi;
- afai o lau mea taumafa e tumu i le 'apamemea, atonu o lau lauulu lauulu;
- O oloa e maua mai i le 'apamemea maualuga e manaʻomia mo le matagofie o le paʻu ma le soifua maloloina faʻatasi: o le kopa o se tasi o na elemene o loʻo aofia ai i le faʻasalaga o le faʻapalapala;
- ia iloa po o fea mea e manaʻomia ai le tele o le 'apamemea ma faʻamautinoa le puipuiga - o le fesoasoani a le kopa e fesoasoani i le faʻataʻiina o faʻamaʻi pipisi;
- e talitonuina o le 'apamemea' e toso 'le tiga: afai e te faʻaaogaina i le tuʻimomomo, ona vave lava lea ona foia, ma afai e te uuina se pea paipa i le malumalu i le taimi o le tiga o le ulu, ona le manaomia lea o le piligi.
O le mafuaaga lena e taua tele ai mea o loʻo i totonu o le 'apamemea i meaʻai mo le soifua maloloina o tagata. O le mea e lelei ai, o se mea e taatele, ma e faigofie ona e piki meaai i lou tofo.
Ona o le a le mea e le o faʻamaʻiina oloa o loʻo i ai le paʻu?
E pei ona taʻua i luga, o oloa e maua ai le maualuga o le 'apamemea e le mafai ona faʻaaogaina ona o le mea moni e tele mea e te faʻaaogaina ai.
O le mea moni, o le tele o le susu casin i totonu o le tino e le faatagaina ai le 'apamemea e gauai. Ma o nei elemene e tamaoaiga i le tele o oloa gaosi susu. O le mea lea, afai o le taeao e te 'aina se omeletisi, se sanuisi ma le sipisi ma le kofe i le susu, o se susu susu mo le' aiga o le afiafi, ma mo le 'aiga o le afiafi e te faaopoopoina se ipu yogurt, e te ono lamatia le leai o se kopa.
E le o lona uiga e te manaʻomia le tuʻuina atu o meaʻai susu - naʻo lou manaʻo e tausia le paleni lelei!
O fea oloa o loʻo i ai le paʻu?
O le tali i le fesili o oloa e maua ai le 'apamemea e mafai ona avea ma se galuega umi, aua o le kopa o se elemene e le seasea.
- o gaʻo uma e maua i le 'apamemea - e le o se mea noa na alolofa tele i ai o tatou tuaa atamamai. O taitai i le aofaiga o lenei uamea o le millet, buckwheat, ma le oatmeal;
- o le toatele oi tatou e 'ai i meaʻai i aso uma - ma o le mea e ofo ai i lenei tulaga e le o le taʻitaʻia o le rai, ma le suamalie - le kopi o le saito;
- O le a le mafatia lava Italia i le leai o se kopa, aua o le pasta mai le saito o le saito o lona puna sili lea;
- o le vaega autu o le kopa i totonu o soo se tino o loʻo i totonu o le ate - o le mea lea e tatau ai ona e 'ai le ate ma le ate ate;
- seafood, rich in many substances, o loʻo taʻitaʻia foi e tusa ai ma mea e maua i le 'apamemea - aemaise lava le gaogao ma le squid;
- i totonu o nusi e lua taʻitaʻi - hazelnut ma le gagana Kariki;
- e toʻatele fafine e faigofie ona faʻatumu le manaʻoga mo le 'apamemea, naʻo le fiafia i lau mea e sili ona e fiafia i ai - sukalati. E le lelei le sukalati sinasina mo lenei mea - naʻo le itu lenei o loʻo i ai le maualuga o le koko (i le auala, e talafeagai foʻi le inu);
- o pulou ma vine uma ua tumu i le apamemea.
I le taimi nei e te iloa o oloa e maua ai le 'apamemea, e taua le aua nei faʻagalo e aofia ai i lau meaʻai.